Hrvatska
StoryEditor

Veljko Ostojić: Turističke kompanije lani su uprihodile 100 milijuna eura manje zbog nedostatka radnika

03. Veljača 2022.
Veljko Ostojić

S prvim danima veljače kreću i prve prognoze za nadolazeću turističku predsezonu i sezonu. U ovom trenutku i privatni sektor i Ministarstvo turizma i sporta optimistično gledaju na ovogodišnji buking, priželjkujući rekordne rezultate iz 2019, za što postoji opravdanje, ako se u obzir uzme lanjska titula Hrvatske kao turističkog šampiona na Mediteranu. Međutim, račune bi nam mogli pomrsiti, ne samo aktualni problemi kao što je pandemija i novi kriteriji sigurnosti koji, osim pozicije na ECDC karti, sada uključuju  procijepljenost stanovništva po regijama već i oni koji se u hrvatskom turizmu gomilaju godinama. O trendovima u ovoj godini i očekivanoj potrošnji razgovarali smo s Veljkom Ostojićem, direktorom Hrvatske udruge turizma.

Kakva su u turističkoj industriji trenutno predviđanja o kretanju bukinga i potrošnje u ovoj godini i o kojim će sve čimbenicima sezona ovisiti?

Optimistično gledamo na ovogodišnju turističku sezonu i, u slučaju izostanka nekih izvanrednih kriznih događaja, očekujemo nastavak približavanja prometima iz 2019. godine.  No, dva su ključna rizika za ovu sezonu. Prvi je epidemiološki, s obzirom da će preduvjet za uspješnu sezonu i ove godine biti povoljna epidemiološka situacija. Moramo što prije izaći iz tamnocrvene zone na ECDC karti, što je preduvjet za kvalitetan početak predsezone. S obzirom na i dalje relativno nizak broj cijepljenih u populaciji, bit će važno aktivno pratiti i upravljati epidemiološkom situacijom u nastavku sezone, s ciljem izbjegavanja tamnocrvene zone, a posebno će to biti važno u predsezoni koja je vrlo važna za ovogodišnji ukupan turistički rezultat. Sezona će ovisiti i o tome hoćemo li i do koje mjere uspjeti riješiti problem nedostatka radne snage. Sa svoje smo strane u nekoliko navrata donositeljima odluka predstavili set mjera koje bi omogućile bolje korištenje postojećih potencijala na domaćem tržištu rada, kroz poticajne mjere za studente, umirovljenike i za zadržavanje sezonskih radnika s jedne, te ubrzanje administrativnog okvira za uvoz radne snage koji trenutno nije prilagođen potrebama gospodarstva s druge strane.

U kojoj se mjeri već do sada manifestirao problem radne snage u industriji?

Prema rezultatima ankete koju je HUT proveo među svojim članicama sa 16.000 zaposlenih, zbog nedostatka radnika najveće turističke kompanije prošle godine su propustile uprihoditi čak 100 milijuna eura. Taj čisti gubitak za hrvatski turizam mogao bi sljedeće godine biti puno veći, a dugoročne bi posljedice po turizam zbog nemogućnosti održavanja kvalitete i konkurentnosti ponude u odnosu na konkurenciju, mogle biti mnogo ozbiljnije. Zbog toga je ključno što prije donijeti adekvatne mjere koje mogu osigurati turističkom sektoru dovoljan broj zaposlenih za realizaciju sezone.

U kojem segmentu prodaje očekujete rast, a u kojem pad potrošnje i koji bi segmenti u hrvatskom turizmu mogli ove godine osjetiti najznačajniji rast ?

Ova kriza je samo dodatno pojačala trend veće potražnje za kvalitetom pa oni objekti koji kontinuirano ulažu u kvalitetu nemaju problema niti s popunjenošću niti s cijenom te ostvaruju iznadprosječne rezultate. Očekujemo daljnji nastavak tog trenda iako je ova kriza koja je u 2020. godini prouzročila neto operativan gubitak turističkog sektora od 3,4 milijardi kuna, prilično iscrpila investicijski potencijal sektora.

Kako će se po vašem mišljenju inflacija i poskupljenja utjecati na potrošnju i na koji način će turistički objekti na nju odgovarati?

Inflacija donosi značajan rast ulaznih troškova i to je zasigurno jedan od izazova u poslovanju turističkih kompanija koji vrši pritisak na njihovu ekonomičnost poslovanja. Također, uz inflaciju moramo istaknuti i trend značajnog rasta plaća zaposlenika koji će se nastaviti i ove, ali vrlo vjerojatno i narednih godina. Oba trenda impliciraju rast troškova poslovanja, odnosno dodatni pritisak na rezultate sektora.

Što ove godine možemo očekivati od konkurencije?

Naši konkurenti na Mediteranu žele što prije vratiti promete iz godina prije Covid krize i ove će godine biti cjenovno fleksibilniji i agresivniji u ponudi na našim tradicionalnim emitivnim tržištima. To znači da je unatoč rastu ulaznih troškova pod utjecajem inflacije i rastu troškova zaposlenih, mogućnost podizanja cijena u domaćem turizmu u nadolazećoj sezoni vrlo limitirana. Ta kombinacija je prilično opasna jer dodatno smanjuje investicijski potencijal sektora i dugoročno dovodi u pitanje našu konkurentnost.

12. srpanj 2024 18:24