Vodeći hrvatski PR-ovci: Digitalizacija zahtijeva veću razinu stručnosti kod PR-ovaca, a društvene mreže ne opraštaju pogreške
Odnosi s javnošću jedan su od najučinkovitijih načina izgradnje marketinških strategija i stvaranja čvrste reputacije, a kompanije ulažu iznimne resurse kako bi ostale na vrhu svojih PR-ovskih strategija i ostvarili još veće prinose s boljim ROI-jevima. Kako poslati prave poruke na pravo mjesto i među prave ljude itekako znaju vodeći hrvatski PR stručnjaci s kojima smo imali priliku razgovarati o PR sceni u Hrvatskoj te aktualnim trendovima u području odnosa s javnošću.
Ankica Mamić (IMC Agencija) ugledna je stručnjakinja za odnose s javnostima. Vodila je komunikacije raznih političara u kampanjama za izbore, savjetovala potpredsjednika Vlade za gospodarstvo i mnoge druge u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Boška Trbojević dugogodišnja je direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću u Coca-Coli HBC Adria. Među ostalim zaduženjima obnašala je dužnosti potpredsjednice Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, potpredsjednice Gospodarskoga socijalnoga vijeća Grada Zagreba i predsjednice mreže Svjetskog sporazuma Ujedinjenih naroda za Hrvatsku.
Enea Hasukić, direktorica PR-a i strateških komunikacija u agenciji Grizli komunikacije, svakodnevno pokazuje kreativnost, odlučnost, snalažljivost i sposobnost upravljanja timom uz vođenje brojnih uspješnih projekata za više od 70 klijenata iz različitih industrija. Ivan Horvat voditelj je odjela marketinga i odnosa s javnošću u dm-drogerie markt Hrvatska, a u svom poslu svakodnevno preuzima odgovornost za pripremu strategije marketinške komunikacije, odnosa s javnošću, krizne komunikacije i upravljanje budgetom marketinga.
Mirela Polić (IMC) savjetnica je za odnose s javnošću kao i izvjestiteljica za Hrvatsku na projektu “Women in Public Relations”. Specijalizirana je za istraživanje položaja žena u odnosima s javnošću s posebnim naglaskom na liderstvo i komunikaciju.
Nikoleta Lučin (Madison Consulting) savjetnica je koja uz osmišljavanje i implementaciju komunikacijskih aktivnosti kompanija drži treninge za srednji i visoki menadžment tvrtki dm-drogerie markt, METRO Cash & Carry Hrvatska, IKEA Hrvatska i IKEA SEE. Petar Ćuk dugogodišnji je voditelj prodaje u hrvatskoj softwareskoj tvrtci Mediatoolkit kao i dobitnik nagrade za najboljeg voditelja prodaje od strane Contact Center Akademije 2018.
Što o PR sceni u Hrvatskoj kažu istaknuti stručnjaci pročitajte u nastavku.
Jedna od najvažnijih i brzorastućih industrija u svijetu zasigurno su odnosi s javnošću. Što biste istaknuli kao najvažnije trendove u PR-u s kojima se danas susrećete?
Ankica Mamić: PR se u Hrvatskoj još uvijek ne razvija sukladno najboljim praksama u razvijenim demokracijama. Naime, kod nas se još uvijek ne razumije dovoljno uloga i razlika internih komunikatora u organizacijama i vanjskih savjetnika. Stoga, vrlo često, u javnom prostoru svjedočimo propitkivanju uloge PR-a pa i potpunom nerazumijevanju, od ideja da komunikacijski stručnjaci služe kako bi „zaustavili Reuters“ do toga da su oni prepreka u komunikaciji s općom javnošću. Da je tome tako, vidljivo je i iz činjenice da ni u jednoj od naših vodećih kompanija i institucija nemate kao člana uprave, a pogotovo predsjednika uprave, nekoga kome je komunikacija uža specijalnost, dok je u mnogim svjetskim kompanijama to conditio sine qua non.
Boška Trbojević: Najvažniji je trend, po mojemu mišljenju, nemogućnost biznisa da nastavi dalje bez društvene osjetljivosti i autentične komunikacije i upravo zbog toga važnost i status PR-a dobiva na značenju. Potrošači usluga ili proizvoda pitaju se je li ovo dobro za mene, kako je nastalo i je li tko nastradao na komercijalnom putu ovoga proizvoda. Također, sredstva masovnog komuniciranja gube primat pred informacijama koje primamo od prijatelja i obitelji. „Someone like me“ postaje glavna, a često i jedina referentna točka kojoj vjerujemo.
Enea Hasukić: Jedan od najvažnijih trendova, koji se ne mijenja, jest autentičnost i otvorenost u komunikaciji i generalno kreiranju imidža. Vrlo se lako prepozna, a u skladu s time i valorizira, kada osoba koja istupa u javnost uistinu stoji iza onoga što komunicira i jasno izražava svoj stav. Razvijanje odnosa s medijima na transparentan i povjerljiv način također je trend koji se ne mijenja. S druge strane, danas više nego ikad prije, PR je oblikovan aktualnom društveno-političkom situacijom i kvalitetan stručnjak za odnose s javnošću mora znati prepoznati kad je trenutak za istup klijenta, a sve kako bi se on strateški pozicionirao. Drugi trend je, naravno, sveprisutna digitalizacija koju treba iskoristiti i primijeniti u PR-u.
Ivan Horvat: U svakom slučaju digitalizacija svih odnosa. Točni, transparentni i jasni podaci postaju osnova PR-a, a očekujem da će kupci znatno više vremena posvetiti dobrim, kvalitetnim člancima nego klasičnim medijima. Smatram i da PR nikako u budućnosti ne bi trebali gledati odvojeno od marketinga, već kao elementarni dio marketinške strategije. Specijalizacija u PR svijetu svakako je nešto što će se dodatno produbiti te se očekuje posjedovanje PR stručnosti u pojedinim područjima poslovanja kako bi se potaknula prava reakcija kupaca i, naravno, osigurala prava medijska pozornost.
Mirela Polić: Najvažniji trend u PR-u je povratak važnosti interpersonalne komunikacije, odnosno komunikacije licem u lice. Zbog velike količine informacija kojima su javnosti svakodnevno izložene te selektiranju istih ovisno o svojim preferencijama, menadžeri za odnose s javnostima se trebaju okrenuti interpersonalnoj komunikaciji koja je ujedno i jedan od ključnih faktora u izgradnji i zadržavanju odnosa između organizacije i njenih javnosti. Pored važnosti interpersonalne komunikacije, trend poboljšanja položaja žena u odnosima s javnostima obilježio je 2019., a što pokazuju i rezultati najnovijeg European Communication Monitora, najopsežnijeg istraživanja o stanju struke u Europi. Hrvatska se u tom kontekstu ponosi da je druga europska zemlja u kojoj su žene na čelnim mjestima u odnosima s javnostima, točnije 69,5%. Ispred nje je samo Finska sa 76,3% žena na čelnim pozicijama. Ipak, područje jednakosti žena u odnosu na muškarce u odnosima s javnostima i dalje ostaje nedovoljno istraženo, a vjerujem da ćemo u EUPRERINOM istraživanju “Women in Public Relations”, za koji sam izvjestiteljica za Hrvatsku, doći do novijih spoznaja.
Petar Ćuk: Upravo smo u Mediatoolkitu krajem prošle godine razgovarali s vodećim američkim stručnjacima iz područja odnosa s javnošću o nadolazećim PR trendovima. Njihova predviđanja mogu se podijeliti u pet kategorija: etičnost i transparentnost kao temelj za izgradnju dugoročnih i kvalitetnih odnosa s ciljnim javnostima, neizostavni influencer marketing, simbioza odnosa s javnošću i marketinga, naglasak na sadržaj i storytelling te analitika. Zanimljivo je to kako smo o njima pričali prije pojave koronavirusa, no navedeni su trendovi zaživjeli upravo za vrijeme pandemije. Osobito bih pritom istaknuo etičnost i transparentnost u komunikaciji, kao i važnost sadržaja koji je mnogim tvrtkama u ovim nepredvidivim vremenima bio jedini način opstanka u umovima potrošača.
Tehnologija je sveprisutna stoga ne čudi sve važnija uloga digitalizacije u svemu što radimo. I vi ste ju već spomenuli kao trend PR-a. Koliko razvoj digitalizacije utječe na PR prakse i koji su izazovi u vidu toga?
Ankica Mamić: Razvoj digitalizacije značajno utječe na komunikacije i PR prakse zbog brzine kojom informacije putuju. Upravo je to i najveći izazov za komunikacijske stručnjake jer vrlo često komunikacijski sadržaji „pobjegnu“ prije nego li su adekvatno oblikovani za javnost.
Boška Trbojević: U današnjem digitalnom dobu brandovi i organizacije moraju naći svoj prepoznatljiv i prodoran glas koji će konzumente informacija navesti da zastanu i razmisle, no mnogi ne uspijevaju otići dalje od suhoparnih objava. Po meni je najveći izazov prenijeti i prihvatiti golemu količinu informacija na jednostavan, razumljiv i zavodljiv način.
Enea Hasukić: Digitalizacija ima ogroman utjecaj na PR praksu, a jedan od najvećih izazova koji je donijela jest upravo važnost brze reakcije. Danas se vijest kreira u roku od jednog sata nakon što se dogodi i često zahtijeva iznimno brzu reakciju u čijoj podlozi mora biti znanje i iskustvo. Tu se svakako mora ponovno naglasiti koliko je važno prepoznavanje prilike za komunikaciju i istup, a u pozadini takvih komunikacijskih aktivnosti leži kvalitetna i dobro osmišljena komunikacijska strategija. Međutim, digitalizacija je donijela i poplavu vijesti, mediji su zasićeni, konkurencija klijentima je najčešće vrlo velika i stvaranje kvalitetnog, zanimljivog sadržaja postaje jedan od najvećih izazova.
Ivan Horvat: Digitalizacija iznimno utječe na PR. Razina detalja drastično je povećana, no otvorene su i nove mogućnosti komunikacije. Digitalizaciju vidim isključivo kao prednost u PR svijetu, no ona će zahtijevati dodatne razine stručnosti i unapređenja PR poslovanja.
Mirela Polić: Digitalizacija u velikoj mjeri utječe na PR praksu, a to je pokazalo i 87,6% ispitanika u najnovijem European Communication Monitoru koji su na prvo mjesto stavili društvene mreže kao najvažnije kanale u komuniciranju s ciljnim javnostima. Digitalizacija PR praksi otvara nove mogućnosti komuniciranja s javnostima pri čemu je najvažnija komponenta brza povratna reakcija. Digitalizacija sa sobom donosi i preciznije metrike što je pomoć menadžerima za odnose s javnostima. Ipak, važno je imati na umu da je PR praksa već odavno iznjedrila komunikacijske alate koji digitalizacijom poprimaju modernije oblike pa ćemo tako, primjerice, umjesto pisma uprave zaposlenicima ili intervjua s čelnim osobama kompanije danas radije odabrati video govor, odnosno video intervju.
Nikoleta Lučin: Razvoj digitalizacije značajno je promijenio svakodnevni posao PR-ovaca, ali i poslovanje brandova. Danas imamo priliku biti tamo gdje su naše ciljne skupine, pričati s njima o onome što je njima važno i kada im je to važno te nastojati potaknuti razgovor o temama koje su nama značajne. Brandovi još lakše mogu prepoznati potrebe svojih kupaca, definirati probleme koje je potrebno riješiti te izgraditi bolji odnos s potrošačima.
Petar Ćuk: Posljedica digitalizacije struke je zasigurno sve veći opseg zahtjeva koji s njome dolaze. Svjedočimo stalnim inovacijama u području industrije, zbog čega brojni izazovi u vidu prilagodbe novim tehnologijama, alatima i kanalima istovremeno predstavljaju prilike za one najagilnije. Kao najvažnije, izdvojio bih fokus na reakcije u stvarnom vremenu i sve veću tehničku potkovanost profesionalaca odnosa s javnošću.
Uz pojam digitalizacije nekako odmah vežemo i društvene mreže. One su postale nezaobilazan kanal komunikacije s javnostima. Jesu li društvene mreže novi PR?
Ankica Mamić: Kako se razvijala struka, tako su se razvijale i nadograđivale definicije što je to zapravo PR. Prema definiciji CIPR-a (Chartered Institute of Public Relations) „Odnosi s javnostima su disciplina koja brine o ugledu kompanije ili pojedinaca s ciljem postizanja razumijevanja i podrške, kao i utjecanja na mišljenja i ponašanja. Oni predstavljaju kontinuirano i planirano nastojanje uspostavljanja goodwilla i međusobnog razumijevanja između organizacije i njezinih javnosti“. Društvene mreže stoga ne mogu same biti PR, one mogu biti i jesu važan alat u ključnim PR aktivnostima.
Enea Hasukić: Prema našem iskustvu, društvene mreže ne možemo nazvati novim PR-om, ali one najčešće moraju djelovati u sinergiji ne samo s PR aktivnostima, već i sa svim komunikacijskim aktivnostima u cjelini. U agencijskoj praksi imamo niz primjera klijenata koji su, upravo zahvaljujući kvalitetnoj sinergiji svih komunikacijskih kanala, postigli odlične rezultate. Društvene mreže su odličan alat za gradnju imidža, prezentaciju tvrtke ili pojedinca, a često su i fantastičan prodajni alat.
Ivan Horvat: Društvene mreže dio su PR svijeta te ih smatram produženom rukom u komunikaciji, ne zamjenom. Zasigurno da kombinacija klasične PR komunikacije potpomognuta društvenim mrežama može osigurati dodatne mogućnosti za tvrtku. U svakom slučaju, društvene mreže neizostavan su dio svake dobre PR strategije.
Mirela Polić: Društvene mreže nisu novi PR, one su jedan od mnogobrojnih kanala koji se koriste u PR-u. Strateški pristup upravljanju komunikacijom između organizacije i njenih javnosti temeljna je odrednica PR-a, stoga se ovom odrednicom treba rukovoditi i prilikom komunikacije na društvenim mrežama. Za gradnju reputacije potrebne su godine, a dovoljno je nekoliko minuta da se sruši. U tom kontekstu PR-ovci moraju posebnu pozornost posvetiti komunikaciji na društvenim mrežama imajući na umu njihovu snagu vezano uz brzinu širenja informacija i doseg javnosti.
Nikoleta Lučin: Društvene mreže postaju sve važniji kanal komunikacije i sve se više ljudskih i financijskih resursa ulaže upravo u upravljanje ovim kanalima. Kada govorimo o velikim, međunarodnim brandovima, ne možemo govoriti o PR aktivnostima, a da one ne podrazumijevaju društvene mreže – bez obzira na to govorimo li o poslovnim rezultatima, predstavljanju novih proizvoda ili društveno odgovornim kampanjama.
Petar Ćuk: Vjerujem da je integracija društvenih mreža u komunikacijsku strategiju jedan od ključnih faktora za njezin uspjeh. U prilog tome govori i PESO (Paid, Earned, Shared and Owned Media) model, sveobuhvatan način aktivacije kampanja odnosa s javnošću koji koristimo i u Mediatoolkitu. Često se ističe kao jedan od najučinkovitijih zbog svog cjelovitog pristupa medijima, a među četiri njegove glavne sastavnice nalaze se upravo društvene mreže. Činjenica je da tradicionalni PR u kojem se sve nade polažu samo u ostvarivanje publiciteta više jednostavno nije dovoljan. Svjedočimo i tome da se službena komunikacija javnih osoba, pa čak i državnih institucija, preselila na kanale kao što su Facebook, Twitter i LinkedIn. Prilike za povezivanje s ciljnom publikom su brojne, a društvene mreže jedan su od najboljih alata za to.
Možemo zaključiti da PR i društvene mreže ne idu jedno bez drugoga. Kaže se da se dobar glas daleko čuje, ali lošiji još brže. Nastavno na to, otežavaju li društvene mreže ili olakšavaju posao PR stručnjacima?
Ankica Mamić: Ako gledamo prednosti i nedostatke, svakako one olakšavaju komunikaciju kroz brz pristup javnostima te preciznije mjerenje dosega komunikacije, a otežavaju jer je proces oblikovanja poruke bitno kraći.
Boška Trbojević: Postoji jedna priča o Hemingwayu, nitko ne zna je li istinita, ali navodno se jedne vesele večeri u kavani, nakon puno boca pića, sa svojim prijateljima okladio da može napisati priču od samo šest riječi. Prijatelji su vikali da je to nemoguće, no Hemingway kao Hemingway - na kraju je napisao: „For sale, baby shoes, never worn.“ Šest riječi iza kojih stoji čitava jedna priča koju možemo samo naslutiti i jedna ljudska tragedija. Želim reći da se pojavom društvenih medija definitivno skratila forma, što će utjecati na podjelu između dobrih komunikatora za koje to je izvrsno, izazovno i zabavno – i onih koji se u tome neće uspjeti snaći.
Enea Hasukić: Prema našem iskustvu, ne bi se reklo da društvene mreže otežavaju ili olakšavaju posao PR stručnjacima, jer je u većini situacija neophodno da djeluju u sinergiji. Ono što komuniciramo u PR-u, ne moramo nužno komunicirati na društvenim mrežama jer postoji mnoštvo faktora koje moramo uzeti u obzir. Primjerice, koliko je konkurencija prisutna na društvenim mrežama, kako komunicira, trendove…
Ivan Horvat: Ne mogu reći otežavaju ili olakšavaju posao, mogu samo reći da ga mijenjaju. Zahtijevaju iznimnu razinu detalja te neće oprostiti neke pogreške koje bi u nekadašnjem PR svijetu bilo lakše odstraniti. Osobno smatram društvene mreže veoma zanimljivim dijelom PR strategije i ostvareni direktni kontakt s kupcima putem društvenih mreža mijenja samu pripremu PR-a.
Mirela Polić: Društvene mreže dio su cjelokupnog komunikacijskog miksa te ih je kao takve potrebno integrirati u komunikacijske aktivnosti. Dio su svakodnevice PR stručnjaka, stoga ne možemo reći da otežavaju ili olakšavaju posao. Strateški pristup je ključna odrednica svih komunikacijskih aktivnosti pa će i komunikacija putem društvenih mreža biti odraz pravilnosti postavljenog pristupa.
Nikoleta Lučin: U slučaju agencijskih PR stručnjaka, to uvelike ovisi o percepciji važnosti društvenih mreža kod menadžmenta klijenata. Po mom iskustvu, društvene mreže olakšavaju posao PR stručnjacima jer iz prve ruke možemo saznati što smo dobro napravili, što smo možda trebali napraviti bolje ili drukčije. Isto tako možemo saznati što naše ciljne skupine očekuju od nas, odnosno od klijenta. Zaista, nikada nije bilo lakše prilagoditi se ciljnim skupinama – potrebna je samo puno truda, osluškivanja i spremnost na tu prilagodbu.
Petar Ćuk: Društvene mreže mogu biti dvosjekli mač. S jedne strane, kao i u javnom prostoru, nemoguće je imati potpunu kontrolu nad svim aspektima komunikacije u online sferi. Tako se zna dogoditi da se ogromnom brzinom prošire informacije, istinite ili ne, koje u trenutku mogu ugroziti ili pak nepovratno narušiti reputaciju osobe ili tvrtke. S druge strane, postoji puno prednosti komunikacije putem društvenih mreža za koje vjerujem da nadilaze prethodno spomenuto. Jednostavnost dosezanja široke ili jako specifične publike, neposredan i autentičan prijenos poruka, a samim time i lakša izgradnja odnosa s publikom i uspostava povjerenja samo su neke od njih.
Osim društvenih mreža, jedan od trendova u PR-u zasigurno su i video prikazi koji su u nekoj mjeri zamijenili tekstualna priopćenja i reklame. Koliko je video sadržaj promijenio slanje određene poruke tvrtke ciljnim javnostima?
Ankica Mamić: Poznato je da slika govori više od 1000 riječi. S obzirom na količinu različitog sadržaja koji svakodnevno konzumiramo i naša pozornost se znatno smanjuje. Video stoga postaje sve važniji i sve češći način komunikacije. Prije je za snimanje video sadržaja bilo potrebno imati cijele timove i posebnu opremu, a danas svatko tko posjeduje pametni telefon može uživo emitirati sadržaj i vrlo jednostavno ga producirati.
Boška Trbojević: Vizualni izričaj, uključivši video ili infografike, ali i formate poput podcasta zahtijevaju od nas da se stalno prilagođavamo i naučimo neke nove uredničko-izdavačke vještine. No istodobno, oni nam omogućavaju da do publike dođemo vrlo kratkim i jasnim formama, jedinima koje su buduće generacije u stanju konzumirati.
Enea Hasukić: Video je odličan medij za slanje poruka (to smo imali prilike vidjeti i u zadnjoj kampanji za parlamentarne izbore). Važno je samo paziti da video sadržaj (primjerice na društvenim mrežama) bude atraktivan, u prikladnom formatu za ciljne skupine, ne predug.
Ivan Horvat: Video je uvelike promijenio pristup slanja poruke. Ciljana publika sve je zahtjevnija pa tek pisani tekst neće pobuditi interes. Kvalitetne fotografije i kvalitetan video sadržaj postaju osnovni dio PR-a.
Mirela Polić: Video sadržaj je neupitno doprinio snažnijem engagementu ciljnih javnosti, no pristup kod slanja određene poruke uvijek treba ostati isti, odnosno KISS – Keep it short & simple.
Petar Ćuk: Ako pogledamo društvene mreže, na njima prevladavaju vizualni sadržaji, pogotovo video sadržaji. Istraživanja pokazuju kako publika gledajući video zadržava čak 95% informacija, a čitajući tekst samo 10%.
Iza vas stoji veliko znanje i iskustvo koje ćete rado podijeliti sa svim zainteresiranima na edukacijskom programu 'Specijalist za korporativne komunikacije i odnose s javnošću' u organizaciji Mirakul Edukacijskog centra. Kome biste preporučili ovakvu edukaciju?
Ankica Mamić: Ovu edukaciju bih preporučila ponajprije onima koji se bave komunikacijama, ali i ljudima iz drugih odjela. Izuzetno je važno da komunikacijski stručnjaci budu uključeni u sve procese u kompaniji kako bi pomogli u izgradnji korporativne kulture koja će generirati željenu reputaciju.
Boška Trbojević: Studentima koji žele usvojiti nova znanja prenesena izravno iz prakse, ali i već formiranim zaposlenicima koji žele osvježiti ili nadograditi svoje komunikacijske vještine, bez obzira na to iz koje struke ili posla dolaze. Mladim ljudima koji su upravo dobili svoje prve komunikacijske poslove. Također, mislim da je program koristan za zaposlenike koji razmišljaju o promjeni svoje karijere u smjeru odnosa s javnošću.
Enea Hasukić: Ovu edukaciju bih preporučila svima onima koji žele unaprijediti komunikacijske aktivnosti svoje tvrtke, ali i svima onima koji se žele okušati u sektoru odnosa s javnošću. Imat ćete prilike čuti konkretne primjere iz prakse od stručnjaka koji godinama provode komunikacijske kampanje i iz prve ruke čuti što vas čeka ukoliko se okušate u ovom sektoru.
Ivan Horvat: Svima koji svoju budućnost vide u svijetu marketinga i PR-a, bilo onima koji tek ulaze u navedeni svijet ili koji su već duže u industriji. Iskustva drugih iznimno su važan faktor u vlastitom razvoju te očekujem da će stečena znanja i informacije na edukacijskom programu biti dobar poticaj za daljnji razvoj.
Mirela Polić: Ovu bih edukaciju preporučila svima koji imaju interes za unapređenje komunikacije bez obzira na to iz koje industrije dolaze. Komunikacija je temelj međuljudskih odnosa i jedno od najvećih čovjekovih dostignuća. S njom se ne rađamo već je učimo i to kroz cijeli život, a uspješna komunikacija donosi višestruke prednosti u privatnom i profesionalnom segmentu.
Nikoleta Lučin: Edukaciju bih preporučila svima koji se već bave PR-om, a zanimaju ih iskustva i prakse kolega, insajderske informacije o tome što sve prethodi završnom proizvodu koji je dostupan javnosti. Isto tako vjerujem da će edukacija koristiti i onima koji se tek planiraju otisnuti u PR vode jer program obuhvaća i osnove PR-a te omogućuje dobar uvid u kompleksnost struke i raspon znanja koja su potrebna PR stručnjacima.
Petar Ćuk: Edukaciju bih preporučio svima koji se žele razvijati na polju odnosa s javnošću kao specijalisti, a također i onima koji žele razviti/poboljšati vlastite procese na tom polju u svojim tvrtkama.
Akademija ‘Specijalist za korporativne komunikacije i odnose s javnošću’ polaznicima će otvoriti vrata u PR-ovski posao uvjeravanja, zaštite, poboljšanja ili izgradnje reputacije putem medija, društvenih medija ili samoproizvedene komunikacije, a više informacija o edukaciji potražite na linku.