Kompanije koje su obveznice nefinancijskog izvještavanja, kao i one koje to rade dobrovoljno, uskoro očekuju velike promjene u standardima izvještavanja. U izradi je europski standard izvještavanja koji će biti primjenjiv na sve kompanije obveznice u EU. Prilagodba traje
Kompanije koje su obveznice nefinancijskog izvještavanja, kao i one koje to rade dobrovoljno, uskoro očekuju velike promijene u standardima izvještavanja. Prema Nacrtu nove direktive o izvještavanju o kompanijskoj održivosti, u izradi je europski standard izvještavanja koji će biti primjenjiv na sve kompanije obveznice u EU. Očekuje se da će stupiti na snagu 2024. za izvještaje koji će se izrađivati za 2023. Istodobno je aktualna metodologija za tu vrstu izvještavanja, Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI), početkom listopada predstavila svoje unaprijeđene univerzalne standarde.
Još više obveznika
Stručnjaci na polju društveno odgovornog poslovanja i nefinancijskog izvještavanja smatraju da je riječ o najvažnijom promjeni te metodologije izvještavanja od početka njezine primjene 2016. i objašnjavaju što ona u praksi znači:
– Osim što novi standardi imaju nešto drukčiju strukturu, najvažnije promjene odnose se na dubinsku analizu, due diligence, kojom će organizacije prepoznati velike negativne utjecaje, i osnaživanje komponente izvještavanja o ljudskim pravima. Sve te promjene natjerat će kompanije da strateški sagledaju vlastitu održivost, dakle da se ne bave njome samo za potrebe izvještavanja. Ta promjena paradigme za mnoge će biti bolna i dugotrajna – smatra Gordana Pavičić Niščević, viša savjetnica i partnerica u konzultantskoj tvrtki Hauska & Partner, koja dodaje da će promjenom Direktive o nefinancijskom izvještavanju (NFRD) u Direktivu o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) kompanojama biti stavljeni stavljeni dodatni zahtjevi poput usklađivanja s taksonomijom EU i verifikacije izvještaja, što dosad nije bila obveza.
– Širit će se i broj kompanija koje su dužne izvještavati, sa sadašnjih oko 11 na čak oko 50 tisuća u EU. Kompanije postaju toga svjesne i ubrzano se pripremaju za povećane zahtjeve izvještavanja – kaže Pavičić Niščević.
Živi dokument
Direktorica Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR-a) Mirjana Matešić objašnjava kako se standardi pisanja nefinancijskih izvještaja stalno pomalo mijenjaju.
– GRI kontinuirano radi na razvoju, tako da svako toliko zamjenjuje neki standard novom verzijom, a i dodaju se novi. Riječ je, zapravo, o živom dokumentu koji se neprestano razvija tako da prati očekivanja i trendove u tim temama. Tako standardi ne zastarijevaju, a kompanije su izazvane da prikažu svoj utjecaj na aktualne teme i da ozbiljnije upravljaju svojim učincima – ističe Matešić, dodajući i to da će ubuduće, među ostalim, izvještaji morati biti objavljeni u strojno čitljivome formatu, što znači da više neće moći biti u običnome formatu, u PDF-u, već u obliku koji se može pretraživati, kopirati i na druge načine obrađivati.
– To će povećat pristupačnost i čitljivost objavljenih informacija te će, zasigurno, zahtijevati dodatan napor kompanija da kvalitetno izvještavaju – zaključuje Matešić.
Slabija kvaliteta
Obje se naše sugovornice već godinama detaljno bave temama održivog razvoja i izvještavanja. Njihov je dojam da sve više kompanija taj oblik izvještavanja shvaćaju mnogo ozbiljnije, zbog čega su njihovi izvještaji sve kavlitetniji. Nefinancijski su izvještaji sve traženiji i među potencijalnim partnerima, klijentima, investitorima i financijskim institucijama.
– Od početka obveze izvještavanja 2017. kompanije su općenito napredovale i u priključivanju izvještavanju i u pristupu izvještavanju i u kvaliteti objavljenih podataka. S druge strane, još je vidljivo da se izvještaji fokusiraju na projekte i podatke, odnosno da manje pokazuju temeljit pristup razmatranju i integraciji ESG-ovih kriterija, utvrđivanju materijalnosti, pa onda i upravljanju identificiranim utjecajima. Nedostatak upravljačkog i strateškog pristupa onda utječe i na slabiju kvalitetu izvještaja. Dosta izvještaja još pati od uljepšanog pristupa u kojem zanemaruje načelo uravnoteženosti, odnosno daje informacije samo o pozitivnim utjecajima svog poslovanja, a izbjegava govoriti o eventualnim negativnim. Uz to kompanije prilično sramežljivo postavljaju ciljeve održivosti za buduća razdoblja, što je također element koji bi takvi izvještaji trebali imati – objašnjava Pavičić Niščević iako sve to, kaže, ne znači da nema sjajnih primjera izvještavanja u Hrvatskoj, ali još nas čeka dug put prema razumijevanju održivosti kao paradigme poslovanja i nefinancijskih izvještaja kao upravljačkog alata, što bi on zapravo trebao biti.
Dvjestotinjak osviještenih
Matešić se slaže da već dulje dio kompanija u Hrvatskoj ozbiljno shvaća svoju odgovornost prema temama održivog razvoja, međutim još se ne zna koliko je takvih kompanija te jesu li one u većini ili su i dalje iznimka. S obzirom na to da dugo nije provedeno sustavno istraživanje na tu temu, u analizi je samo moguće koristiti se procjenama i poznatim informacijama.
– Prema našem uvidu, unatrag nekoliko godina između sto i dvjesto kompanija sudjelovalo je u Hrvatskom indeksu održivosti, HRIO-u, nekad Indeksu DOP-a. Prema tom podatku ocjenjujemo da je do dvjesto kompanija ozbiljnije zainteresirano za svoj utjecaj na okoliš i društvo te da njime na neki način upravlja. Bilo bi korisno istražiti detaljno tu temu i na jasno definiranim kriterijima napraviti presjek društvene odgovornosti hrvatskoga gospodarstva. Može se pretpostaviti da bismo dobili skromne rezultate, barem kad govorimo o udjelu odgovornih u ukupnom uzorku – zaključuje Matešić.
Orijentir u poslovanju
U tvrtkama koje se itekako bave svojim utjecajem na okoliš i društvo kažu kako je sve više investitora, korisnika, dobavljača, zaposlenika zainteresirano za njihove izvještaje i utjecaje. Hrvatski Telekom, primjerice, o svojim utjecajima izvještava od davne 2004. i jedan je od pionira nefinancijskog izvještavanja u Hrvatskoj. Od 2004. do 2007. tvrtka je izdala izvještaj o zaštiti okoliša, od 2007. izvještava prema smjernicama Global Compacta, a od 2011. prema GRI-jevim standardima. Materijalne teme koje je opetovanim istraživanjem utvrdio HT razmatraju se u tri tematska područja: gospodarstvo, društvo i okoliš.
– U nefinancijskom izvještavanju primjenjuju se slični principi kao i u ostalim oblicima korporacijskog izvještavanja, no ako to radite onako kako treba, uzimajući u obzir široki krug vanjskih dionika, onda to zahtijeva dodatan angažman i vrijeme. Za pripremu i objavu našeg Izvještaja o održivosti potrebno nam je nekoliko mjeseci. Sve više dionika, posebno investitora, zainteresirano je za naše izvještaje i utjecaj na društvo i okoliš, pa tako veliku korist vidimo u izgradnji boljih odnosa s njima koristeći se svojom liderskom pozicijom u održivom razvoju. To vrijedi i za partnere, korisnike, dobavljače, zaposlenike. Održivi razvoj važna je tema za sve, jer koliko ozbiljno tomu pristupimo sada, definirat će koliko ćemo uopće održivi biti u budućnosti. Za iduće godine postavili smo ambiciozne ciljeve. Nije riječ samo o internim kompanijskim ciljevima, želimo pridonijeti boljoj i održivijoj budućnosti u kojoj infrastruktura koju gradimo omogućuje drugima da posluju i žive održivo učinkovitije upravljajući resursima i klimatskim promjenama – ističe je Igor Vukasović, direktor Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma.
Izvještaji im, dodaje, služe kao orijentir za ono što tvrtka čini dobro, ali i za ono što se još može i mora unaprijediti.
Složeni posao
Među prvim kompanijama u Hrvatskoj, svoje prvo nefinancijsko izvješće o zaštiti okoliša objavila je Ina još prije 22 godine. Tako je svjedočila i raznim promjenama u praksama izvještavanja.
– Postupak izrade izvješća, koji u Ini provodimo potpuno interno, kompleksan je i zahtijeva nekoliko mjeseci aktivna rada, s tim da se sve predradnje za izradu izvješća, dakle uključivanje dionika, ocjena materijalnosti, primjena preporuka za poboljšanje, izvršavaju kontinuirano. Pritom se kao temeljnim standardima koristimo GRI-jevima standardima. Upravo su u listopadu objavljeni osvježeni opći GRI-jevi standardi, kao i prvi sektorski standard za industriju nafte i plina. Oduvijek su se nefinancijska izvješća, odnosno nefinancijski podaci, objavljivali u sklopu godišnjih izvješća kompanije, bili alat za komunikaciju sa svim vrstama dionika, bilo internima bilo eksternima. Možemo primijetiti da je interes za nefinancijske objave svakako porastao od stupanja na snagu Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga – navodi Angelika Brnada, direktorica Inina Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, i objašnjava kako je u kreiranju sadržaja nefinancijskih izvješća, u skladu s preporukama GRI-jevih standarda koje primjenjuju, ključno kao prvi korak uključiti sve važne dionike kako bi se utvrdilo koje su to najvažnije teme za koje su zainteresirani, zato je i interes dionika dio izrade izvještaja. S obzirom na to, ali i na provođenje nezavisne revizije odabranih materijalnih pokazatelja objavljenih u izvješću, nefinancijska izvješća neupitno su temelj za ocjenu poslovanja i služe kao svojevrsna smjernica za poboljšanja.