Piše: Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj
I Hrvatska stoji dobro na indeksu digitalizacije EuropSke investicijske banke. Razina digitaliziranosti Hrvatske iznad je EU prosjeka u sektorima građevinarstva, usluga te infrastrukture. Kada je riječ o sektoru usluga, Hrvatska je više digitalizirana čak i od SAD-a, a kao glavnu smetnju većoj digitalizaciji, hrvatska poduzeća navode nedostatak kadrova
Pandemija COVID-19 upozorava nas na važnost i nužnost digitalizacije poduzeća, ali i čitavih sektora našeg društva: od zdravstva preko maloprodaje i proizvodnje do obrazovanja. Pitanjem tko je danas u Europi spreman za novo digitalno doba bavilo se najnovije istraživanje Europske investicijske banke.
Rezultati istraživanja koji se nalaze na internetskim stranicama EIB-a jako su zanimljivi i daju moguće pravce razvoja europskoga gospodarstva u desetljećima pred nama. Istraživanje pokazuje da poduzeća u EU općenito zaostaju za konkurencijom kada je u pitanju primjena digitalnih tehnologija – što se posebice odnosi na poduzeća koja posluju unutar građevinskog sektora.
Europski zaostatak
Tek dvije trećine europskih poduzeća digitaliziralo je bar jednu svoju uslugu, dok je to isto u SAD-u na 78%. Primjetan zaostatak europska poduzeća bilježe i na području 'interneta stvari', gdje također ima dosta prostora za napredak. Među državama članicama Europske unije predvode Nizozemska, Češka te Finska, gdje se poduzeća koriste digitalizacijom za stvaranje preduvjeta rasta i otvaranje novih radnih mjesta brže nego u ostalim članicama Unije. I Hrvatska stoji dobro na indeksu digitalizacije EIB-a. Razina digitaliziranosti Hrvatske iznad je EU prosjeka u sektorima građevinarstva, usluga te infrastrukture. Kada je riječ o sektoru usluga, Hrvatska je više digitalizirana čak i od SAD-a, a kao glavnu smetnju većoj digitalizaciji, hrvatska poduzeća navode nedostatak kadrova.
Jedan je od europskih problema i činjenica da se većina vodećih poduzeća u području razvoja visoke tehnologije nalazi u SAD-u i Kini, što dodatno pridonosi europskom zaostatku u području digitalizacije.
Unatoč tome Europska unija ipak ne zaostaje toliko mnogo i može se u dogledno vrijeme priključiti najboljima. Taj će napredak ponajprije ovisiti o modernizaciji pravnog okvira za poslovanje. No najviše će ovisiti o investicijama – i to u automatizaciju, umjetnu inteligenciju te slične digitalne tehnologije. Za poduzeća u Hrvatskoj to je iznimno koristan pokazatelj o glavnim trendovima kretanja financijskih sredstava te ukazuje na to u kojim se područjima mogu naći prilike za dobra ulaganja i daljnji razvoj. Istodobno, to ukazuje da će u nadolazećim godinama financije predstavljati najmanju zapreku za razvoj digitalizacije te će ovisiti mahom o ponudi kvalitetnih projekata za ulaganje.
Ulaganja u digitalne tehnologije znatno mogu ubrzati i oporavak gospodarstva od posljedica COVID-19. To se podjednako odnosi i na EU i na Hrvatsku. Sve to skupa digitalizaciju čini dvostruko važnijim procesom osuvremenjivanja gospodarstva. S jedne strane, digitalizacija pridonosi podizanju konkurentnosti europskog, pa samim tim i hrvatskoga gospodarstva, a sa druge strane, ubrzava oporavak od pandemije. Osim toga, digitalizacija podiže razinu otpornosti gospodarstva i osnažuje njegovu sposobnost sučeljavanja s nekom budućom krizom. Kao što se vidjelo i tijekom pandemije – oni koji su se digitalizirali bolje su se prilagodili.
Potpora ulaganjima
Europska investicijska banka spremna je podržati ulaganja u digitalizaciju kako javnog tako i privatnog sektora. Ono što bismo rado poduprli su na primjer projekti razvoja mobilne mreže, naročito uvođenje 5G mreže. Potom su tu projekti za razvoj centara za obradu podataka te usluge za spremanje podataka, primjerice u 'oblacima'. Kada je u pitanju ulaganje u proizvodnju, EIB je spreman podržati i proizvođače mrežne opreme, softvera, audiovizualne opreme, zaslona te nanočipova i mikročipova.
Posebno zanimanje EIB-a, kao ulagača, postoji i za projekte koji pridonose digitalizaciji čitavih industrija kao što su proizvodnja automobila na električni pogon i ulaganje u obnovljive izvora energije te projekte digitalizacije zdravstvenog sustava. Na potporu EIB-a može računati i javni sektor u Hrvatskoj i to za uvođenje tzv. e-vlada usluga te elektroničkih usluga u zdravstvu.
Kada je u pitanju EIB, želim naglasiti da banka Europske unije ne nudi samo financiranje, već i savjetodavnu podršku pri izradi projekata. U nedavnom posjetu Rijeci premijer Plenković je pohvalio brzinu radova na gradnji nove zgrade Kliničko-bolničkog centra, trećega po veličini u Hrvatskoj. Ta zdravstvena ustanova koristi se kako savjetodavnom tako i financijskom potporom EIB-a u projektu objedinjavanja rada KBC-a na jednom mjestu. Sličan se spoj različitih oblika potpore može iskoristiti i za projekte u području digitalizacije i time ubrzati osuvremenjivanje gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje novih ulaganja. Digitalizacija je ogromna prilika i izazov za današnji naraštaj. Preoblikuje svijet rada, poslovne sustave i lance vrijednosti, a posebno pronalaske i stvara nove tržišne oblike.