Hrvatska
StoryEditor

Zabrinutost oko klimatskih promjena raste i među šefovima poduzeća

01. Veljača 2022.

Najnovije Deloittevo izvješće o stavovima izvršnih direktora o održivosti za 2022. godinu 'Raskorak između želja i učinka' otkriva kako izvršne direktore sve više brinu klimatske promjene i kako smatraju da je krajnje vrijeme za djelovanje. Osamdeset devet posto izvršnih direktora svjesno je da je svijet suočen s klimatskom krizom, a 63 posto njih izjavilo je da su njihove organizacije jako zabrinute, navodi se u priopćenju. Ipak, ne uspijevaju u potpunosti integrirati održivost u svoje ključne poslovne strategije, poslovanje i kulture.

Deloitte je na temelju proteklih istraživanja među više od 2000 izvršnih direktora iz 21 države ispitao što brine rukovoditelje i trgovačka društva te koje mjere poduzimaju u pogledu klimatskih promjena i održivosti. Izvješće isto tako ispituje raskorak između želja i učinka društava te korake koje izvršni direktori mogu poduzeti kako bi taj jaz premostili.

- Borba protiv klimatskih promjena nije stvar jedne odluke, već milijardi odluka. Svaki je postupak važan, ali određene aktivnosti i odluke proizvode veće učinke od drugih, a danas su nam potrebne odvažne mjere, u razdoblju u kojem je štetu još uvijek moguće ograničiti. Vrijeme je da dokažemo da smo dorasli izazovu koji je pred nama - smatra Ivana Turjak Čebohin, direktorica u Deloitteovom odjelu revizije i savjetovanja.

Zabrinutost i optimizam: pokretači promjene

Učinci klimatskih promjena jako brinu izvršne direktore. Većina (79 posto) izvršnih direktora smatra da je svijet na prekretnici kad je riječ o odgovoru na klimatske promjene, što je povećanje od 20 postotnih bodova u odnosu na ispitivanje koje je Deloitte proveo prije 8 mjeseci i što upućuje na potrebu za brzim djelovanjem. Štoviše, 88 posto izvršnih direktora optimistično je i smatra da hitnim djelovanjem svijet može ograničiti najopasnije posljedice za planet. Riječ je o znatnom povećanju u odnosu na 63 posto prije 8 mjeseci. Porast zabrinutosti, ali i optimizam, upućuje na to da su rukovoditelji sve svjesniji da moraju djelovati smjesta.

Podaci pokazuju da su izvršni direktori izloženi osjetnom pritisku na različitim razinama:

  • skoro svi ispitanici (97 posto) navode kako su se klimatske promjene već negativno odrazile na njihova trgovačka društva, a otprilike polovina ispitanika navodi kako su one utjecale na njihovo poslovanje (npr. prekidi u poslovnim modelima i opskrbnim lancima diljem svijeta)
  • na 81 posto izvršnih direktora osobno su utjecali klimatski događaji (npr. iznimna vrućina, velike oluje, šumski požari) u proteklih 12 mjeseci
  • usto, skupine dionika – uključujući zakonodavce, dioničare, potrošače i zaposlenike – stvaraju dodatan pritisak za djelovanje.

- Klimatske promjene nisu više daleka ili čak bliska budućnost. One su tu i današnje će odluke odrediti kvalitetu života budućih generacija - izjavila je Karla Grgić, menadžerica u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.

- Bolja budućnost ovisi o temeljitoj i dugotrajnoj promjeni u stavovima i ponašanju vlada, poduzeća i pojedinaca. Poslovna zajednica može stvoriti nove oblike suradnje zasnovane na najboljim idejama, bez obzira na njihov izvor, te novim i dugotrajnim rješenjima s najvećim učinkom za njih same, njihove dionike i zajednice - dodala je Grgić.

Raskorak između želja, radnji i učinka

Trgovačka društva ne sjede prekriženih ruku: dvije trećine izvršnih direktora izjavile su kako njihove organizacije upotrebljavaju sve više održivih materijala i povećavaju energetsku učinkovitost; više od polovice razvilo je energetski učinkovite ili klimatski prihvatljive uređaje, tehnologije i opremu; te većina namjerno smanjuje broj putovanja zrakoplovom i osposobljava zaposlenike u pogledu klimatskih politika i učinka.

Međutim, manji su izgledi da trgovačka društva provedu mjere kojima bi dokazala uključenost klimatskih pitanja u svoje kulture, podršku višeg rukovodstva za znatne promjene te potreban utjecaj za provedbu takvih promjena. Premda su sve mjere u pogledu održivosti važne, Deloitteovom je analizom utvrđeno pet važnih mjera za ostvarenje nužnih pomaka, pogotovo ako se poduzmu skupa, a koje upućuju na dubinsko razumijevanje poslovnih koristi održivosti. Riječ je o sljedećim mjerama:

  • razvoj novih ekološki prihvatljivih proizvoda ili usluga
  • definiranje kriterija održivosti za opskrbljivače i poslovne partnere 
  • unaprjeđenje ili preseljenje objekata kako bi postali otporniji na klimatske učinke
  • uključivanje klimatskih pitanja u lobiranje i političke donacije
  • uvjetovanje naknade višem rukovodstvu kriterijem uspješnosti održivog poslovanja.

U usporedbi s drugim klimatskim mjerama, manji je broj društava poduzeo svih navedenih pet mjera, a više od jedne trećine organizacija nije provelo preko jedne od njih. Premda su razine zabrinutosti za okoliš i optimizam kad je riječ o promjenama i dalje na visokoj razini, organizacije će morati u većoj mjeri razmotriti poduzimanje odlučnijih mjera kako bi ograničile najgore posljedice klimatskih promjena.

Izvršni direktori smatraju da su prepoznavanje njihova branda, zadovoljstvo korisnika te raspoloženje i dobrobit zaposlenika tri od četiri najvažnije koristi napora njihovih društava kad je riječ o održivosti, što upućuje na činjenicu da brojni izvršni direktori smatraju klimatske mjere korisnima za odnos s dionicima. Najmanje bitnim koristima smatraju prihode od dugoročnih i novih klijenata, vrijednost imovine, troškove ulaganja te operativne marže, što pokazuje da se izvršni direktori i dalje bore s kratkoročnim troškovima prelaska na poslovanje s malim emisijama ugljika.

Lekcije predvodnika održivosti

Deloitteovo ispitivanje otkrilo je da postoji skupina predvodnika (19  posto uzorka) čije su organizacije ogledni primjer prelaska na održivo poslovanje zbog svoje učinkovitosti i djelotvornosti te koristi koje ostvaruju. Riječ je o organizacijama koje su provele barem četiri od pet navedenih mjera za ostvarenje održivosti. Za razliku od organizacija koje nisu provele više od jedne takve mjere (35 posto ukupnog broja organizacija, skoro dvostruko više od skupine predvodnika), riječ je organizacijama koje:

  • više brinu klimatske promjene (74 posto u odnosu na 52 posto)
  • očekuju veći učinak klimatskih promjena na njihove poslovne strategije u nadolazećim godinama (73 posto u odnosu na 50 posto)
  • namjeravaju ostvariti nultu stopu emisija do 2030. godine (82 posto u odnosu na 50 posto)
  • troškove ne smatraju preprekama za održivost, što upućuje na to da su vjerojatno svjesniji troškova koje nosi nepostojanje potrebnih mjera i da uživaju veću podršku višeg rukovodstva te
  • vjerojatno bolje razumiju poslovne prilike koje podrazumijeva održivost, zadovoljstvo dionika i sveukupnu uspješnost.

- Ne nalaze se sva društva u istoj fazi tranzicije, no sva će društva morati uskoro osmisliti vlastiti pristup djelovanju. Međutim, mjere društava snažan su pokazatelj vodstva jer se njima dokazuje svijest o rizicima koje nosi izostanak mjera te prilikama koje nosi održivost, kao i postojanje kulture koja klimatska pitanja smatra dijelom poslovne strategije, podrške višeg rukovodstva te mogućnosti utjecaja na treće strane, uključujući poslovne partnere, vlade i zakonodavce -  istaknula jeTurjak Čebohin.

22. svibanj 2024 19:35