Na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu reagirao je predsjednik Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec Dragutin Ulama koji je u pismu Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) izravno optužio vodstvo na čelu s Dragutinom Ranogajcem da ukidanjem obrtničkih udruženja i osnivanjem jednog na nivou županija žele oduzeti njihovu imovinu.
Osim toga, iz klanječkog udruženja (koje je dio Područne obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije) ističu da su najavljene promjene više kozmetičke naravi nego što će donijeti neki efekt. Naime, prema prijedlogu Zakona ukinule bi se područne obrtničke komore (POK) koje sada egzistiraju na nivou županija, kao i sva druga udruženja unutar POK-a (primjerice međuopćinska udruženja obrtnika), dok bi se osnovale županijske obrtničke komore, a sva bi imovina, prema navodima iz pisma, pripala HOK-u.
Ulama je u razgovoru za Lider rekao da je HOK-u poslano, osim iz njegovog, još devet identičnih pisama međuopćinskih udruženja obrtnika Krapinsko-zagorske županije. Protestno pismo prenosimo u cijelosti, uz minimalnu uredničku intervenciju.
Traže da se pismo pročita
"lspred Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec s indignacijom izražavamo svoje nezadovoljstvo predloženim izmjenama i dopunama Zakona o obrtu. Želimo naglasiti da se protivimo predloženoj reorganizaciji komorskog sustava. Također želimo da se ovo pismo pročita na sastanku u HOK-u u ponedjeljak kako bi se svim sudionicima pokazao jasan stav i odlučnost – kako smo se za opstanak udruženja obrtnika kao temeljnih organizacija u obrtništvu, gdje naši članovi ostvaruju ogromnu većinu svojih zahtjeva i interesa, spremni boriti svim pravnim i političkim sredstvima, pa i organiziranim bojkotom prema zakonu, ako se on donese.
Udruženja obrtnika svoju povijest vuku desetljeća i desetljeća unatrag, a mnoga i puno duže, i u tom periodu su na područjima na kojima djeluju bila jedna od najuglednijih društvenih organizacija. Stekla su imovinu koja im se sada na nekorektan način ovim prijedlogom Zakona želi oduzeti – nacionalizirati na isti način kao što se to sa obrtničkom imovinom jednom u povijesti već dogodilo.
lmovina udruženja obrtnika nije stečena isključivo od članarina komorskog doprinosa, već su obrtnici u istu uložili svoj novac, rad i vrijeme. Stoga smatramo da ta imovina ne smije pripasti Hrvatskoj obrtničkoj komori, već mora ostati u službi obrtnika na području gdje je stvorena. Otimanje imovine udruženja obrtnika od strane HOK-a na temelju predloženog Zakona o obrtu za nas je neprihvatljivo.
Osnivanjem jednog udruženja na području županija ustvari se organizira prevara u kojoj će se ukinuti jedino udruženja obrtnika, a novonastalo udruženje će u biti supstitut POK-u. Sve je to posljedica višegodišnjeg nastojanja da se obrtništvo u RH od strane HOK-a vodi na potpuno nedemokratski – centralistički način, zbog čega je i nastao revolt prema komorskom sustavu u javnosti, ali i kod velikog broja obrtnika.
Naši obrtnici koji su stvarali udruženja ponosni su na postignuto, daljnji naraštaji u tim obrtima također se prisjećaju svojih predaka i početaka stvaranja obrtničkih udruženja. Smatramo da tradicija obrtništva svakako leži na udruženjima obrtnika koja su osnivana kroz cehove kao prve zanatske organizacije.
Današnja Hrvatska obrtnička komora kao i područne obrtničke komore imaju puno kraću povijest u odnosu na sva udruženja obrtnika s našeg područja.
Ovom izmjenom, odnosno ukidanjem udruženja obrtnika ne pomaže se obrtnicima. Udruženja obrtnika služe svojim dlanovima na način da oni dolaze u naše prostorije sa raznim upitima, problemima, pohvalama i prijedlozima, gdje se stvorio jedan prisni odnos. Centralizacijom sustava će se sve izgubiti i obrtnici će biti još nezadovoljniji te će smatrati plaćanje komorskog doprinosa beskorisnim nametom.
Udruženja obrtnika su prvi i najbliži korak svakome obrtniku koji želi pomoć i suradnju. Premještanjem udruženja u centar županije za veliku većinu obrtnika to će predstavljati problem, najviše zbog udaljenosti, te smo mišljenja da će se produbiti negativno ozračje i negativan stav prema sustavu.
Najbolji primjer navedene tvrdnje je funkcija udruženja obrtnika tijekom pandemije koja još uvijek traje. Na početku pandemije obrtnici su svakodnevno zvali u udruženja, dolazili, gdje smo im mi tada pomagali oko potrebnih obavijesti koje su trebali imati u lokalima, kod izdavanja propusnica, jer mnogi od njih nisu vični s upotrebom interneta, a kamoli raznih portala i servisa. Pomagali smo im savjetima oko prilagodbe sa mnogim preporukama HZJZ koje su iza nas bile novost. Mnogima ispunjavali dokumentaciju za aplikaciju na Mjere za očuvanje radnih mjesta HZZ-a.S njima prolazili sve prepreke koje je trebalo savladati i bili smo im na usluzi, ne za vrijeme radnog vremena, već kad god je zatrebalo.
To sve radimo i sada uz mnoštvo drugih usluga. Prilagođavamo se njihovim potrebama, a sve kako bismo pridobili što više članova te s njima sagradili dobru suradnju.
Županijska udruženja nepotrebna
Još jednom zahtijevamo da se komorski sustav ustroji na način da udruženja obrtnika bezuvjetno moraju opstati i da za to mora postojati samo jedan uvjet, a to je samoodrživost. Ona udruženja koja ne mogu na taj način funkcionirati, a za takva ne znamo, neka se sukladno Statutu HOK-a udružuju sa susjednima.
Ukoliko se treba ukinuti jedna razina jedinstvenog komorskog sustava, mišljenja smo da se trebaju ukinuti POK-ovi jer su nastali političkim preustrojem RH, a ne na osnovu stvarnih potreba obrtništva. Njihovi djelatnici mogu postati zaposlenici HOK-a ili ih se može rasporediti u veća gradska udruženja koja bi time preuzela i neke od funkcija POK-ova, a za to bi im se osigurala i određena sredstva unutar sustava ili od strane RH, s obzirom da bi i dalje obavljali javne ovlasti.
HOK koji je 90-ih godina nastao upravo udruživanjem udruženja obrtnika i u kojem vidimo i pravnu podlogu za zahtjev da se preispita ustavnost ovog zakona, treba se reorganizirati u manju, efikasniju i moderniju poslovnu instituciju kako bi mogao zadovoljiti potrebe obrtništva u 21 stoljeću.
Naš sustav čine obrtnici i njihove obitelji. Mi se moramo boriti za njihovu dobrobit te im biti dostupni kad nas zatrebaju. Čuvati i njegovati tradiciju koju su sami stvorili. Okrupnjivanjem u smislu ukidanja postojećih udruženja obrtnika napravit će se potpuno suprotno.
Buduća podjela komorskog doprinosa treba se raspodijeliti nakon što se utvrde stvarne potrebe i funkcije dionika u sustavu.
Ovim putem želimo predložiti i sazivanje izvanredne sjednice Skupštine Hrvatske obrtničke komore s točkom dnevnog reda: 'Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu radi ravnopravne rasprave i donošenja jedinstvenih zaključaka i odluka na navedenu temu', stoji u pismu.