
Zagreb ne želi nadoknaditit porezni gubitak iz fondova EU

Ove je godine neizvjesnost u slaganju lokalnih proračuna veća no ikad. Država je, naime, velikodušno smanjila porezno opterećenje na plaće,ali iz lokalnih blagajni.
Županije, gradovi i općine tako će ostati bez 1,6 do 1,8 milijardi kuna. Vlada će kompenzacijskim paketom nadoknaditi pola te svote. O ostatku je i na Liderovom susretu gradonačelnika i poduzetnika govorio potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Predlaže da se nedostatak poreznog prihoda nadoknadi iz fondova EU. Dobro zamišljeno. Ali! Lokalci uglavnom najavljuju da će uvoditi ili povećavati prirez, dizati komunalije, rezati investicije… (Malo ih je koji uopće razmišljaju o kresanju administracije.) Najžešći je sukob u Zagrebu. Vlada je prošlog tjedna glavnome gradu ograničila maksimalnu visinu prireza s dosadašnjih 30 na postojećih 18 posto, pa se vršiteljica Bandićeve dužnosti Sandra Švaljek našla pred najtežim zadatkom – kako namiriti sve proračunske korisnike. Koji će biti zagrebački epilog? Proračun se reže točno za poreznu razliku. Glavni gradski financijaš Slavko Kojić odmah je najavio da se socijalna davanja i plaće neće smanjivati. Rezat će se kapitalne investicije. Možda tako ostanemo bez novih fontana, ali vjerojatno i bez nekih korisnijih i produktivnijih ulaganja.
No kao da se zagrebačka vlast baš inati Grčićevoj preporuci, novca neće dati ni za osiguranje projekata povlačenja novca iz europskih fondova. Moram priznati da sam od nekadašnje ravnateljice Ekonomskog instituta očekivao manje populizma i više ekonomskog rezona. Pa kad se već iz Bandićevoga kaputa ne može, tvrdoglavo okretanje glave od bruxelleske blagajne potez je koji će štetiti svim građanima Zagreba i pridonijeti dodatnom zaostajanju za drugim središtima u regiji.