Hrvatska
StoryEditor

Zakon o gospodarenju otpadom baca u vatru gradove i općine

31. Prosinac 2021.
Ne budu li jedinice mjesne i područne samouprave (JMPS-ovi) i Grad Zagreb osigurali uvjete i provedbu mjera gospodarenja otpadom, mogu se kazniti u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna, prema novom Zakonu o gospodarenju otpadom, JMPS-ovi ipak primjećuju zakonske nedostatke i nedorečenosti

Novi Zakon o gospodarenju otpadom u vatru baca jedinice lokalne (mjesne) i regionalne (područne) samouprave (JLRS, tj. JMPS), koje su potpuno odgovorne za javnu uslugu skupljanja komunalnog otpada. U slučaju nepoštovanja odredbi Zakona određene su i kazne, pa primjerice ako JMPS i Grad Zagreb nisu osigurali uvjete i provedbu mjera gospodarenja otpadom mogu se kazniti u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna. Ali JMPS-ovi primjećuju nedostatke i nedorečenosti u Zakonu koji bi trebali biti bolje riješeni tako da više odgovaraju hrvatskim okolnostima.     

Zbogom plastici – ponovno

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja iznosi da je 2019. godine donesen europski zeleni plan, a 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, koji čine okvirne planove ključnih europskih politika i mjera u vezi s klimom i okolišem. Novosti u Zakonu vezane su uz obveze EU Direktiva za gospodarenje otpadom, koje su izmijenjene i dopunjene 2018. i 2019. godine.

– Do 2035. određuju se novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada, 65 posto, i novi niži ciljevi za odlaganje otpada, 10 posto, koji su nastavak ciljeva iz prethodnog Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2013., koji je propisivao ciljeve do 2020. s 50 posto odvajanja i recikliranja komunalnog otpada i smanjenje odlaganja otpada. Od srpnja 2021. zabranjeno je tako stavljanje na tržište nekih jednokratnih plastičnih proizvoda poput štapića za uši, pribora za jelo, tanjura, slamki, posuda za hranu te spremnika i čaša za napitke izrađenih od ekspandiranog polistirena, uključujući njihove čepove i poklopce. Od srpnja 2024. zabranjuju se proizvodi s čepom ili poklopcem od plastike koji nisu pričvršćeni za proizvod, a od početka 2022. plastične vrećice s debljinom stjenke manjom od 50 mikrometara, uz iznimku laganih plastičnih vrećica debljine manje od 15 mikrometara. Zakon sadržava i nove odredbe o centrima za ponovnu uporabu, što do sada nije bilo regulirano, a novost pri izradi planskih dokumenata prenošenje je nadležnosti za izradu Plana gospodarenja otpadom s jedinice lokalne samouprave na županiju odnosno Grad Zagreb. Ujedno se ukida imenovanje povjerenika za gospodarenje otpadom u pravnim osobama – nabrojili su u Ministarstvu.

Što se još mijenja

Ministarstvo pri tome izdaje dozvole za obradu opasnog otpada te za opasni i neopasni otpad, a nadležno županijsko tijelo dozvole za neopasni otpad za sve ostale postupke oporabe i zbrinjavanja. Zakon propisuje da se dozvola za gospodarenje otpadom izdaje na rok od 10 godina, a za neke postupke oporabe kao i za postupak prikupljanja svih vrsta otpada umjesto dozvole uvodi se upis u očevidnik, koji vode uredi u županijama i Gradu Zagrebu.

– Mijenja se i nadležnost za vođenje evidencija i očevidnika za djelatnosti gospodarenja otpadom poput prijevoza, posredovanja i trgovanja otpadom te reciklažnih dvorišta i nusproizvoda. Nadležni uredi u županijama i Gradu Zagrebu vode očevidnik prikupljača i oporabitelja, nusproizvoda, evidencije prijevoznika, posrednika trgovaca i reciklažnih dvorišta i evidenciju centara ponovne uporabe, a Ministarstvo vodi očevidnik ukidanja statusa otpada. Propisane su potpore te poticajna naknada, naknada za odlaganje otpada, naknada zbog blizine odlagališta i za korištenje odlagališta, povratna naknada i ona za gospodarenja otpadom u okviru proširene odgovornosti proizvođača. JMS-ovi gospodare komunalnim otpadom određivanjem cijene javne usluge, organiziranjem sustava prikupljanja komunalnog otpada putem davatelja javne usluge i organiziranja sustava odvojenog prikupljanja otpada. JPS-ovi imaju novu obvezu izrade planova gospodarenja otpadom, a olakšano je i ubrzano ishođenje potrebnih dozvola – ističu u Ministarstvu, napominjući da su kaznene odredbe sastavni dio svakog zakona sa svrhom provedbe propisanih obveza.

Eksteritorijalnost županija

Zakonodavac se odlučio za detaljno reguliranje, pokušavajući standardizirati bitne odrednice sustava: strukturu cijene javne usluge, sustav reciklažnih dvorišta, ulogu JMPS-ova i komunalnog redarstva, jednako u cijeloj državi, ocjenjuje Sonja Polonijo, stalna suradnica Udruge gradova u Republici Hrvatskoj. Razumije da je to do određene mjere shvatljivo i poželjno, ali velike različitosti između pojedinih krajeva Hrvatske trebalo bi uvažavati.

– Odgovornost i trošak edukacije građana u potpunosti su prebačeni na gradove i općine, a komunalni redari trebali bi osigurati i represivni dio. To znači da će gradovi i općine morati osnaživati sustave komunalnog redarstva ili će plaćati trošak otpada iz svog proračuna i penale državi (tzv. poticajna naknada), što dugoročno nije održivo. Donošenje planova gospodarenja otpadom prepušteno je županijama, koje ne sudjeluju u njihovom ostvarenju ni organizacijski ni financijski. Županija je 'eksteritorijalna', bez zemljišta na kojem može graditi građevinu za gospodarenje otpadom, nema odgovornosti za gospodarenje komunalnim otpadom, informacija s terena o problemima i mogućnostima razvoja sustava. Bez suradnje s JMS-ovima županija je bespomoćna u određivanju važnosti i mogućih rješenja. Također, sjećamo se da su dva sagrađena centra za gospodarenje otpadom (CGO), Marišćina u Primorsko-goranskoj i Kaštjun u Istarskoj županiji, u kolovozu imala velikih problema sa zaprimanjem nabujalih količina miješanoga komunalnog otpada zbog neočekivano uspješne turističke sezone. Toga će biti i dalje, a rješenje je rast odvojenog prikupljanja biootpada, papira, plastike, tekstila i metala te gradnja mjesnih postrojenja za sortiranje i obradu – smatra Polonijo.

Korak unatrag?

Za Polonijo je najsporniji dio novog zakona određivanje fiksnog dijela cijene (računi se zapravo neće smanjivati, nego rasti) za kućanstva i ne-kućanstva, tako da svi korisnici iz iste skupine plaćaju jednak iznos. Navodi da recimo jednako plaćaju veliki hotel i mali kiosk te deseteročlano i jednočlano kućanstvo.

– Postoji i mogućnost odobravanja popusta pojedinim skupinama korisnika, ali mjerila su određena tako da u jednom dijelu JMS-ovi, posebno u turističkim područjima, neće uspjeti amortizirati razlike u kapacitetu stvaranja otpada i opterećenja sustava. Za neke gradove i općine ovako oblikovane cijene usluge značit će korak unatrag. Fiksni dio cijene plaćat će, kao i do sada, svi korisnici tijekom cijele godine, osim za nekretnine koje se trajno ne koriste (dulje od 12 mjeseci, za vrijeme dok se ne koriste) – napominje Polonijo.

U Gradu Bjelovaru pozdravljaju što se novim zakonom uspostavljaju centri za ponovnu uporabu otpada, a njihov je centar planiran u sklopu budućeg postrojenja za sortiranje. Zakonom se i dalje potiče sustav CGO-ova, ali i u Bjelovaru vide na primjeru Marišćine i Kaštijuna da su oni ekološki i ekonomski neprihvatljivi.

– Bjelovar se prijavio na gotovo sve raspoložive pozive i sagradio drugo reciklažno dvorište, potpisao ugovore o dodjeli nepovratnih sredstava za gradnju sortirnice i kompostane, nabavio komunalna vozila za odvojeno prikupljanje otpada, nove spremnike i provodio edukaciju. Stoga bi bilo dobro poticati obradu u manjim mjesnim postrojenjima i dobivanje novih sirovina – predlažu u Bjelovaru.

Velike prilagodbe

Kod odredbi o oblikovanju cijene javne usluge Bjelovar će pratiti situaciju s obzirom na to da su sada korisnici razvrstani u dvije skupine, kućanstva i ne-kućanstva, a odlukom Ustavnog suda ukinuti su određeni članci Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koji su govorili o razvrstavanju korisnika javne usluge na kućanstva i ne-kućanstva, na cijenu ugovorne kazne i poticajnu naknadu. Napominju da je prijedlog o kojem se govorilo na tumačenjima novog zakona bila izrada kataloga mjerila za popuste kako bi se pomoglo JMS-ovima i komunalnim društvima uspostaviti pravednije cijene.

Marko Iveković, direktor gradskog društva Čistoća d.o.o. Dubrovnik, mišljenja je da Zakon pred JMPS-ove i davatelje usluga postavlja velike izazove prilagodbe sustava u tehničkom i zakonskom smislu. U svakom zakonu, pa tako i u ovom, mogu se odrediti dobre ili loše strane, istaknuo je, ali svi se obvezuju na promjenu načina razmišljanja o otpadu i postupanju s različitim vrstama otpada. Sve kategorije korisnika morat će se prilagoditi novim pravilima uz obveznu edukaciju, tvrdi, nakon čega moraju postojati kazne kao instrument opomene ponovljenim skrivljenim ponašanjima pojedinaca ili tvrtki.

U Istarskoj županiji uviđaju da prije donošenja zakona nije provedena analiza ljudskih i financijskih kapaciteta te da se zbog mogućega neujednačenog postupanja u županijama mogu očekivati problemi ako naputci o postupanju ne budu jasni i pravodobni, što do sada nije bio slučaj. Kod izdavanja dozvola, pak, po njima su za gospodarenje otpadom znatno izmijenjene odredbe o postupanju tako da ostaje nedorečeno, primjerice, tko su stranke u postupku, tko izrađuje elaborat o gospodarenju otpadom i tko je odgovoran za njegov sadržaj te kada je očevid obvezan.

Stari/novi izazovi

Ukinuta je potreba da građevine za gospodarenje otpadom moraju biti planirane dokumentima prostornog uređenja i da podnositelj zahtjeva mora imati upisanu djelatnost gospodarenja otpadom čime, primjećuju u Istarskoj županiji, izostaje plansko i održivo razvijanje sustava. Ali i dalje postoji financijsko jamstvo, koje do sada nije uspješno primijenjeno, pa predlažu raspravu o pronalasku boljeg načina za postizanje tog cilja preko, recimo, fonda.

– Budući da u Istarskoj županiji radi županijski CGO Kaštijun, novim zakonom bilo je potrebno detaljnije odrediti, primjerice osnovne odnose i obveze JMS-ova, pružatelja javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada, JPS-ova i trgovačkog društva koje upravlja CGO-om, ukinuti obvezu ishodovanja dozvole za probni rad. Pitanje je ima li Županija dovoljno mehanizama na raspolaganju da osigura provedbu Plana gospodarenja otpadom, čije donošenje prethodno nije bilo u njezinoj nadležnosti. Još uvijek nije odgovarajuće adresiran problem biorazgradiva otpada iz kuhinja i kantina te općenitoga gospodarenja biootpadom, koji više nije posebna kategorija otpada, ni riješeno pitanje poticajne naknade u turističkim JPS-ovima. Zakon, također, propisuje inspekcijski i upravni nadzor, prekršajne odredbe te prijelazne i završne odredbe. Pri tome je preoštra odredba da upravni nadzor obavlja Ministarstvo, koje može podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu. Dosadašnje odredba kojom je JMPS morao otkloniti utvrđene nepravilnosti bila je primjerenija – napominju u Županiji. 

28. siječanj 2023 17:29