Hrvatska
StoryEditor

Zašto raditi za hrvatsku bruto plaću kad se može raditi za strance i uživati u blagodatima života u Hrvatskoj?

02. Listopad 2021.
foto Shutterstock
piše: Hrvoje Balen

Prošle subote imao sam priliku sudjelovati na panel-diskusiji 'Što nas ne ubije, to nas ojača' u sklopu 'Weekend Media Festivala 2021.'. Jedno od prvih pitanja s kojima smo se susreli bila je usporedba zadnje i predzadnje krize. Za razliku od svjetske financijske krize iz 2008., koja je u Hrvatskoj trajala čak šest ili sedam godina, već je sada dosta evidentno da se koronakriza ekonomski bliži završetku jer se već dobar dio zemalja vratio na iznos BDP-a iz 2019., a mnoge su, uključujući Hrvatsku, na dobrom putu da se to dogodi do kraja godine.

Po završetku velike financijske krize, stvari su se vratile u kolotečinu i gotovo svi su nastavili baš sve po starom: država je nastavila poticati iste gospodarske grane, građani se zaduživati za kupnju sve skupljih nekretnina, tvrtke kupovati automobile na leasing, javni sektor rasti u broju zaposlenih.

Međutim, aktualna kriza izazvana globalnom pandemijom ipak je po mnogočemu za Hrvatsku, kao još uvijek relativno slabu i slabo produktivnu ekonomiju, teža i opasnija iako smo prema BDP parametru vrlo blizu oporavka. Naime, pandemijska kriza je neslućenom dinamikom i na velika vrata prisilila sve organizacije da preispitaju svoju digitalnu strategiju i ulažu u softver i informacijske sustave, počnu se masovno koristiti komunikacijom preko platformi, transformiraju svoje procese i prilagode ih radu na daljinu, ali i da potraže nove niše ili nova tržišta.

Potreba za digitalizacijom izazvala je veliki pritisak na globalne ICT tvrtke da zbog porasta potražnje, počnu još intenzivnije zapošljavati visokoobrazovane, stručne i iskusne ljude. Porasle su potrebe za digitalizacijom, a uz litij jedna od glavnih moneta na svjetskom tržištu, postali su talenti tj. ljudi

Potpuno novi moment

U jeku pandemije sve tvrtke su se također više ili manje uspješno prilagodile radu od kuće, a zatim i radu na daljinu. Bogate kompanije sa zapada EU, iz Velike Britanije i SAD-a uložile su velika sredstva da iznadprosječno brzo prilagode poslovne procese regrutacije, upravljanja timovima, ulože u tehnologiju za pomoć udaljenim radnicima te sad mogu vrlo lako angažirati ljude iz siromašnijih zemalja nudeći im prilično visoka bruto primanja. Te dvije stvari koje su se dogodile u posljednjih godinu i pol dana ostat će takve i nakon krize. Kako to utječe na Hrvatsku i zašto smatram da je to golem izazov za još uvijek nejaku hrvatsku ekonomiju?

Zato što se stvorio potpuno novi moment koji zahtijeva jako brze i možda česte prilagodbe kojima ćemo odgovarati drugim zemljama koje nam prijete oteti najvažnije ljudske potencijale.

Nastavi li se politika visokih nameta, tj. poreza i doprinosa na plaće profesionalaca, inženjera i menadžera, vrlo brzo ćemo demotivirati ljude da rade za domaće tvrtke, kad radeći na daljinu mogu ostvarivati npr. nizozemske bruto plaće i koristiti se povlasticama prihodovanja s pomoću jednostavnog d.o.o.-a ili paušalnog obrta. Zašto bi ljudi u najboljim godinama, npr. nešto stariji od 30, sa zanimanjem programera, dizajnera korisničkih sučelja, stručnjaka za umjetnu inteligenciju, digitalnih marketingaša, front-end developera, voditelja projekata ili sistemskih inženjera pristali da im se od hrvatske bruto2 plaće oduzme 45 – 50 posto kad mogu s državno subvencioniranim porezima i doprinosima 'žrtvovati' samo 10 posto radeći za strance, uživajući pritom u svim blagodatima života u Hrvatskoj?

Kao poslodavci, potaknuli smo i pozdravili sve poteze Ministarstva financija, koje je potkraj 2019. godine uvelo neke povlastice koji su tada poslodavcima dali dodatni prostor. Međutim, pandemija je u 2021. otvorila potpuno nove prijetnje koje se ne može više krpati nikako drugačije nego linearnim i znatnim snižavanjem ukupnog troška rada, kako ne bismo nastavili usitnjavati gospodarske subjekte i njihov kapacitet za rast i razvoj.

Usluga stranim tvrtkama

Odgovor koji se često čuje – da se ne može više zadirati u visine doprinosa ili poreza jer će puknuti sustav – nikako ne drži vodu, jer mirovinski i zdravstveni sustavi već odavno nisu održivi pa je potpuno svejedno hoće li se njegovih 30 posto dopunjavati iz općih poreza kao što je slučaj danas ili 40 posto kao što bi mogao biti slučaju sutra.

Najopasnije bi bilo reći da se ne može ništa napraviti jer su na udaru upravo pravi poduzetnici iz redova malih i srednjih tvrtki, a ako se ta činjenica zanemari onda će se nečinjenjem napraviti golema usluga tvrtkama koje nemaju sjedište u Hrvatskoj pa čak ni u EU.

Prema istraživanju 'Global Entrepreneurship Monitor', Hrvatska ostvaruje iznadprosječan postotak pokretanja poduzetničkih aktivnosti mjereno indeksom TEA, a daleko smo ispod prosjeka EU u udjelu zrelih tvrtki. To nam govori da sadašnja situacija nikako ne pogoduje odrastanju tvrtki, a jedan od glavnih razloga su visoko oporezivanje i s time povezana nekonkurentnost plaća najvažnijih i najpotentnijih ljudi. Za te ljude izdvojeno je ponajviše javnih sredstava putem 'besplatnog' obrazovanja te ponajviše privatnih sredstava u izgradnji iskustva te učenja na radu.

Kao poduzetnici, zagovaramo i nadamo se da je pred nama reforma uvjetovana posljedicama pandemije u 2021., radom na daljinu, pojačanom globalnom bitkom za talente te nenamjerno stvorenom provalijom koja pojedine oblike prihodovanja čini neinteresantnim sve traženijim profesionalcima. 

19. svibanj 2022 10:16