Obrađujući problematiku drvno-prerađivačke industrije, konkretno bivše Požgaj grupe čija je egzistencija ugrožena neriješenim odnosima s Hrvatskim šumama, na 'tapeti' se pojavilo nekoliko tema koje se jednostavno ne mogu obraditi drukčije nego u nastavcima. U aktualnom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera pisali smo o tome koliko Hrvatske šume kao glavni dobavljač industrije diktiraju financijski kredibilitet drvnih kompanija kod banaka. Jer bez kvota, odnosno sirovine koje bi kupili od HŠ-a, nema ni stabilnog dugoročnog razvoja, što je bankama izuzetno važna stavka pri odlučivanju o financijskim aranžmanima.
Međutim, stabilnog razvoja nema ni ako proizvođač, odnosno prerađivač ne zna na koje količine sirovine može računati na godišnjoj razini. Konkretno, bivša Požgaj grupa još uvijek ne zna hoće li se ove godine (iako je gotovo pola godine prošlo), naći na listi ugovornih kupaca Hrvatskih šuma. Njezin problem je nastao zbog toga što su Hrvatske šume isporučile 38 posto manje sirovine od ugovorenih u posljednje tri godine, što je poslovanje tvrtki iz Požgaj grupe (Massive Flooring, Massive Lambers, Massive Panels) 'koštalo' 70 milijuna kuna. Ako ne dobiju ugovor s HŠ ove godine (što im HŠ ne znaju još reći), taj iznos se penje za dodatnih 40 milijuna.
Nikola Požgaj, vlasnik spomenutih tvrtki objašnjava problem koji je na drvno-prerađivačkom tržištu prisutan već dulji niz godina, a to je da Hrvatske šume svojevoljno mijenjaju kriterije za dodjelu kvota.
Naime, ti kriteriji nalaze se u godišnjem Odlukama o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata Hrvatskih šuma, koje se pak temelje na dokumentu pod nazivom Pismo razumijevanja, kojeg su potpisale Hrvatske šume i Hrvatska gospodarska komora. Kriteriji raspodjele sirovine iz tog Pisma su obvezujući za Hrvatske šume. I jedna i druga institucija tvrde da se kriteriji ne mijenjaju, što će se kasnije pokazati prilično netočnom informacijom.
Požgaj objašnjava da je početna namjera bila da se raspodjela sirovine određuje prema stupnju finalizacije proizvoda, od kojih je najmanji nula, najveći osam. Tako bi recimo, stupanj nula bila izrada daske, a osam namještaja. Početni kriteriji su nalagali da se prvo pune kvote za najviši stupanj finalizacije pa prema niže.
Danas su svi razredi proglašeni jednakima.
- Posljedica svega toga su i višemilijunske štete za državni proračun. Prema izračunu struke, 'finalisti' po trupcu uplate 285 kuna u proračun, a primjerice, pilari 120 kuna. Uz to i zapošljavaju duplo više radnika. Stoga, da se više sirovine dodijeli finalnim prerađivačima, država bi puno više priskrbila sredstava u svoj proračun – komentira Požgaj.
Igor Leščić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK koje je potpisalo Pismo razumijevanja s Hrvatskim šumama, kaže da model raspodijele ima temelje u Strategiji razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja za razdoblje 2017.-2020., koju je donijela Vlada RH. -Uz jasna i transparentna pravila kupoprodaje trupaca, poduzetnicima je kroz Pismo osigurano stabilno i predvidivo poslovanje, tako i planiranje investicijskih aktivnosti. Sastavni dio Javnog poziva za prodaju trupaca je i povezana Odluka o uvjetima i načinima prodaje drvnih sortimenata, koju donose Hrvatske šume d.o.o. Pravo na potpis godišnjeg ugovora imaju svi kupci koji zadovolje uvjete iz Javnog poziva. Model raspodjele trupaca proistekao iz Pisma razumijevanja primjenjuje se od 2018. godine te do sada kriteriji nisu mijenjani – izjavio je Leščić.
No nekolicina tvrtki već nekoliko godina upozorava na to da upravo kršenje Pisma razumijevanja tj. propisanih kriterija poduzetnicima ne jamči stabilno i predvidivo poslovanje, što u HGK-u ili ne znaju ili ne priznaju. Predmetne Odluke koje prate javne pozive koji raspisuju HŠ, od 2019. godine se provode putem izmijenjenih kriterija i njihov model je postao nepredvidiv i protivan Strategiji tj. usmjerenju sirovine prema onim prerađivačima koji ostvare najveću dodanu vrijednost.
Drugi prerađivači s kojima smo razgovarali, a koji radije ostaju anonimni, tvrde da čak ni kriteriji nisu toliko loši, koliko se ne poštuju i koliko se prilagođavaju različitim interesima. Tako se prema riječima stručnjaka iz branše, dogodi nelogičnost da mala tvrtka s 20 zaposlenika dobije 30 tisuća kubičnih metara sirovine, a velika koja zapošljava preko 200 ljudi pet tisuća. Napominje i to da kriteriji nigdje nisu zavedeni ni u Zakonu niti u Pravilniku pa se ne može niti voditi upravni postupak niti žaliti nekome ako ste oštečeni.
Naravno, u Hrvatskim šumama tvrde drukčije. A kako to tvrde donosimo u cijelosti kao primjer briljantno jasne i transparentne komunikacije državne tvrtke prema javnosti. Pitali smo ih jesu li mijenjali kriterije i što se dogodilo sa stupnjevanjem finalizacije proizvoda. Slobodno se zavalite i uživajte u odgovoru:
- Kao što je poznato, prodaja trupaca, te ostalih drvnih sortimenata od strane Hrvatskih šuma d.o.o. primarno se provodi putem godišnjih javnih poziva za prodaju pojedinih vrsta drvnih sortimenata. Ključne odrednice takve prodaje su za svaku godinu regulirane Odlukom Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata (dalje u tekstu: „Odluka o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata“), gdje su u skladu s odredbama Pisma razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca između Hrvatskih šuma d.o.o. i Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori od 15. prosinca 2017. godine, navedeni uvjeti javne prodaje drvnih sortimenata putem ugovora u svakoj pojedinoj godini, a što je sve jasno vidljivo u dokumentaciji Javnih poziva za prodaju trupaca i prostornog drva za svaku pojedinu godinu, sa svom priloženom dokumentacijom, što je sve javno objavljeno i u svakome trenutku dostupno kupcima.
Ovakav model prodaje trupaca je u potpunosti sukladan Strategiji razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja RH 2017. – 2020., gdje je izrijekom bilo navedeno da se postojeći sustav opskrbe drvnom sirovinom treba izmijeniti u dijalogu s proizvođačima, što je rezultiralo zaključcima iz Pisma razumijevanja za trupce na temelju kojih su naposljetku izrađene Odluke o prodaji drvnih sortimenata Hrvatskih šuma d.o.o. za 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu, sve prema principu partnerske suradnje Hrvatskih šuma d.o.o. i Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK, uz strogo poštivanje načela javnosti i predvidljivosti pri raspolaganju šumama iz čl. 2. st. 3. Zakona o šumama (transparentno i jednako postupanje u istim ili sličnim slučajevima vezanim za gospodarenje, korištenje te raspolaganje šumama i šumskim zemljištima).
Sve ovo jasno ilustrira model prodaje drvne sirovine kupcima od strane Hrvatskih šuma d.o.o., gdje se na javno utvrđen i transparentan način, u skladu s prethodnim sporazumom s predstavnicima drvno-prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj, definirao model koji na jednak način vrijedi za sve, slijedom čega Hrvatske šume d.o.o. ni pod kojim uvjetima nisu ovlaštene prodavati sirovinu sukladno zahtjevima pojedinih kupaca izvan utvrđenog modela i tamo propisanih uvjeta, a posebice nisu ovlaštene „krojiti“ model prodaje trupaca u pregovorima samo s jednim prerađivačem drvne sirovine, što ne treba posebno objašnjavati.
Dakle, ukoliko bilo koji kupac raspolaže idejama o modelu promjene postojećeg okvira raspodjele sirovine i unaprjeđenju, primarna adresa na koju treba uputiti takav prijedlog jest Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri HGK i njegova nadležna tijela utvrđena Poslovnikom o radu Udruženja od 16. prosinca 2016. godine. Ako bi takav model bio prihvaćen kao zajednički prijedlog Udruženja prema Hrvatskim šumama d.o.o., tek tada bi se isti mogao prezentirati Hrvatskim šumama d.o.o. radi dogovora oko izmjena postojećeg Pisma razumijevanja, jer bi se svako suprotno postupanje moglo smatrati zloupotrebom i grubim kršenjem načela javnosti iz Zakona o šumama, a posebice načela predvidljivosti koje nalaže jednako postupanje u svim istim ili sličnim slučajevima vezanim uz gospodarenje i raspolaganje šumama.
Ako je vaša pažnja preživjela ovaj odgovor, čestitamo i ukratko dodajemo da su kriteriji ipak izmijenjeni, što se može vidjeti u priloženom tekstu iz dokumenta.
- U prvom javnom pozivu za 2018. godinu kriteriji (rečenice natječaja) su istovjetni onima iz Pisma razumijevanja. Međutim već od javnog poziva za 2019. godinu nadalje, evidentno je u samom tekstu tj. rečenicama da su kriteriji potpuno izmijenjeni jer su iz teksta izbačene rečenice poput 'krenuvši zasebno za svaku vrstu trupaca od razreda VIII na niže' ili pak 'Prvo se popunjavaju količine u razredima VIII-IV' itd. Dakle, jasno je vidljivo u tekstu javnog poziva od 2019. godina nadalje, da su HŠ izmijenile propisani kriterij i time stavile u istu poziciju pri raspodjeli kvota sve prerađivače iako su pravila jasno govorila da oni sa finalnijim proizvodima (razred VIII-IV) su u prvom redu namirenja od pilanara (razred III-0). HŠ vrlo vješto koriste u svojim priopćenjima poziciju snage monopolista i onda ovakvim odgovorima diskreditiraju nas poduzetnike koji zapravo samo tražimo da se poštuje ono što je potpisano, a ne da se nešto mijenja zbog nekoliko pojedinaca – zaključuje Požgaj.
Kako smo provjerili, isti promijenjeni kriteriji iz 2019. nalaze se u Odluci HŠ-a za 2021. godinu.
Prema svim kriterijima, Hrvatske šume su prava definicija 'duboke' države u kojoj nekoliko lobija vrlo uspješno desetljećima hrani svoje interese, i to iz više sfera: političkog, javnog i privatnog sektora.