Hrvatska
StoryEditor

Zbog korupcije i klijentelizma više od polovice hrvatskih iseljenika ima potpuno negativnu sliku o domovini

15. Srpanj 2021.
doc. dr. sc. Tado Jurić, povjesničar i demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Nova generacija hrvatskih iseljenika ne napušta Hrvatsku iz razloga koji su u svijet vodili stare generacije nego zbog korupcije i nepravde, pokazali su rezultati istraživanja koje je 2018. i 2021. proveo doc. dr. sc. Tado Jurić, povjesničar i demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Istraživanja 'Percepcija iseljenika o Hrvatskoj' provedena su u Njemačkoj u koju se posljednjih godina iselilo najviše Hrvata, u istraživanju 2018. sudjelovalo 1200 ispitanika, a 2021. njih 534. Iseljenici hrvatskom društvu i državi najviše zamjeraju što nisu dobili priliku u vlastitoj zemlji te nedostatak iskrene borbe protiv korupcije, klijentelizma i pogodovanja na svim razinama. Daljnji uzroci nezadovoljstva usmjereni su na političku participaciju iseljeništva koje je potpuno politički marginalizirano.

- Više od polovice ispitanika izjavilo je da ima u potpunosti negativnu i donekle negativnu sliku o Hrvatskoj, jedna četvrtina je indiferentna, a samo jedna četvrtina ima pozitivnu sliku – kaže Jurić te naglašava da većina njih osjeća da su iz domovine otjerani i da u inozemstvu nisu završili dragovoljno. Osim toga, iseljeni Hrvati mišljenja su kako Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i brojne predrasude, te da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne hrvatskim iseljenicima i Hrvatima izvan Hrvatske.

- Svega 5,6 posto iseljenika zadržalo je pozitivnu percepciju prema domovini. Daljnji zabrinjavajući trendovi slabljenja nacionalnog identiteta u iseljeništvu odražavaju se u činjenici da sve manje novijih iseljenika pohađa hrvatsku nastavu u inozemstvu, kao i da se gubi osjećaj važnosti očuvanja materinskog jezika u iseljeništvu. Samo osam posto roditelja izjavilo je da su upisali djecu u program hrvatske nastave u Njemačkoj. Istovremeno iznenađuje činjenica da su noviji iseljenici više liberalno orijentirani, čak ih je 56,8 posto liberalnog svjetonazora – kaže Jurić.

Rezultati istraživanja pokazali su i da iseljeni Hrvati sve manje posjećuju tradicionalna mjesta okupljanja hrvatskih iseljenika poput hrvatskih katoličkih misija i nedjeljne mise te se u velikom broju ispisuju iz registra katoličkih vjernika u Njemačkoj kako bi izbjegli plaćanje crkvenog poreza, a čak njih 27,4  posto namjerava uzeti njemačko državljanstvo.

- Hrvatski izborni sustav naročito pridonosi nezadovoljstvu dijaspore jer ju svjesno marginalizira. Naime, u cijeloj hrvatskoj dijaspori registrirano je svega 184.786 birača (uključujući i Hrvate iz BiH). Unatoč činjenici da je 2018. u Njemačkoj živjelo 405.000 hrvatskih građana, u isto vrijeme u Registru birača bilo ih je samo 86.984, dok je brojka registriranih aktivnih birača bila svega 29.000. Dakle, oko 300.000 novih iseljenika s pravom glasa se i dalje pretežito vodi u izbornim jedinicama u Hrvatskoj. Međutim, sve ovo nije samo administrativno pitanje jer netočne statistike o iseljavanju imaju stvarne posljedice koje se očituje s jedne strane u zlouporabama socijalnih sustava Republike Hrvatske, s druge u pogrešnom prikazivanju zastupljenosti građana u Saboru, a s treće u upitnosti skrojenosti izbornih jedinica koje su uslijed iseljavanja desetkovane, te s četvrte u nemogućnosti kreiranja ispravnih demografskih revitalizacijskih mjera. Primjerice, nije tajna da brojni iseljenici iz Irske i dalje koriste hrvatski zdravstveni sustav jer onaj u Irskoj nije besplatan kao kod nas – pojašnjava Jurić.

24. svibanj 2022 06:42