Koronakriza je Hrvatsku do sada stajala preko 11 milijardi kuna od čega je više od pola otišlo za mjere potpore za očuvanje radnih mjesta, za što je do sada potrošeno više od šest milijardi kuna, rekao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić, dodavši i da su moguće nove mjere za spas posrnulih dijelova gospodarstva.
"Ne možemo zanemariti ni čitav niz dodatnih rashoda, poglavito u sektoru zdravstva za borbu protiv pandemije. Imali smo i druge izdatke koje nismo planirali, kako za lokalnu samoupravu tako i za HZZO i ostale enetitete gdje smo rekli da ćemo im olakšati barem likvidnosno ovu situaciju", kazao je Marić. Ukazao je i na manjak na prihodnoj strani proračuna, zbog pada gospodarske aktivnosti koji je, kako je rekao, imao neminovan efekt na prikupljanje prihoda proračuna, poglavito PDV-a ali i ostalih.
Prema njegovim riječima, od početka godine do kraja kolovoza manjak poreznih prihoda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje je oko 12 posto, a doprinosa između 9 i 10 posto.
"Sedmi i osmi mjesec nisu bili toliko loši, međutim protekla dva tjedna, poglavito u segmentu turizma, vidimo pad vrijednost, što vidimo kroz fiskalizirane račune, a sada smo na razinama ispod 50 posto. Do tada smo bili na razinama između 65 i 70 posto prošlogodišnjeg iznosa", istaknuo je ministar. Podsjetio je i na mjere olakšavanja poreznim obveznicima, mjere odgode odnosno oprosta poreznih dugovanja za što je izdvojeno oko 5,3 milijardi kuna. Vlada, kako je rekao, očekuje da će polovica tog iznosa biti u otpisu, a za sada je otpisano između 2,3 i 2,4 milijarde kuna.
"Sve skupa, kada to zbrojite dolazimo do 21 milijarde kuna", kazao je Marić dok je eventualne nove mjere za spas pojedinih dijelova gospodarstva prokomentirao "ovisno o razvoju situacije, sukladno mogućnostima i našim promišljanjima nove ćemo mjere stavljati u funkciju".
"Cijelo vrijeme smo konzistentni, očuvanje radnih mjesta je prioritet", rekao je Marić.
Govoreći o ovrhama, naglasio je da to nije samo pitanje pravo dužnika nego da se mora razmišljati i o pravima vjerovnika i općenito očuvanja financijske discipline i reda u državi. Novi ovršni zakon po Mariću bi, trebao biti usmjeren prema tome da se prevenira nastajanje dodatnih slučajeva koje smo imali proteklih godina.
"Međutim, ne možemo zanemariti situaciju koju sada imamo, sa vjerovnicima smo započeli već neke razgovore i oni trebaju također pokazati dobru volju", kaže Marić.
Otkrio je i da bi se u iduća dva tjedana trebale usvojiti smjernice ekonomske i fiskalne politike a gdje će biti ažurirana i projekcija BDP-a za ovu godinu. Procjena pada će biti nešto bolja od dosadašnjih predviđanja od 9,4 posto, dodao je.