Piše: Iva Vrankić, savjetnica za energetiku u Apsolonu
Gradonačelnici i drugi gradski čelnici mogu igrati dvostruku ulogu u zelenoj tranziciji – kao ambasadori Europskoga zelenog plana lokalno te kao predstavnici interesa svojih građana na višim razinama vlasti. Ali bez sveobuhvatne promjene načina razmišljanja i jasno koncipirane strategije koja uključuje građane i lokalne organizacije te konkretne projekte malo će se toga promijeniti
Premda je kiša oduvijek padala, vjetar puhao, a sunce grijalo, ovoga su ljeta medijske stupce punile vijesti o katastrofalnim poplavama diljem Europe s brojnim ljudskim žrtvama, toplinskim udarima, o suši i požarima u SAD-u i na jugu Europe te rekordno visokim temperaturama i u Kanadi. Sve se to ne događa samo drugima, već je odavno i naša stvarnost.
Tako je ovoga ljeta kiša potopila našički kraj i za sobom ostavila urušene kuće, pretrpjeli su i paklene vrućine koje su trajale tjednima, tuča veličine oraha u okolici Požege oštetila je krovove, automobile i radne strojeve, a s požarima još nismo gotovi. A sve je to samo mali dio ekstremnih vremenskih prilika kojima smo u posljednje vrijeme svjedočili, a za koje znanstvenici predviđaju da će ih biti sve više.
Dokument za budućnost
Europska komisija usvojila je zakonodavni paket pod nazivom 'Fit for 55', ključni element Europskoga zelenog plana, koji sadrži niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Na temelju prijedloga, a uskoro i zakonodavnih alata, ubrzat će se smanjenje emisija stakleničkih plinova u desetljeću koje je pred nama, a sve stroži propisi drastično će utjecati na europsko gospodarstvo. Oni obuhvaćaju trgovanje emisijama u novim sektorima i stroži EU sustav trgovanja emisijama, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske učinkovitosti, brže uvođenje prijevoznih sredstava s niskim emisijama te potrebne infrastrukture i goriva, usklađivanje porezne politike s ciljevima Europskoga zelenog plana, sprečavanje istjecanja ugljika te alate za očuvanje i rast prirodnih ponora ugljika.
Uloga gradova
Važnost ključnoga zakonodavnog paketa 'Fit for 55' prepoznali su i gradonačelnici iz cijele Europe. Gradonačelnici Rotterdama, Atene, Bruxellesa, Barcelone, Budimpešte, Stockholma, Lisabona, Rima, Milana i Heidelberga odmah su i pružili podršku potpisivanjem otvorenog pisma u kojem naglašavaju važnost novog cilja EU za svoje gradove te izražavaju spremnost na suradnju kako bi zajednički omogućili razvoj kompaktnih, zelenih i inkluzivnih gradova.
Upravo gradonačelnici i gradski čelnici mogu igrati dvostruku ulogu u zelenoj tranziciji – kao ambasadori Europskoga zelenog plana lokalno te kao predstavnici interesa svojih građana na višim razinama vlasti. Cjelovita zelena (energetska) tranzicija gradova mora polaziti od sveobuhvatne promjene načina razmišljanja te jasno koncipirane strategije koja uključuje građane i lokalne organizacije.
Gdje su hrvatski gradovi?
Apsolon, kao hrvatska konzultantska tvrtka koja želi pridonijeti boljem razumijevanju stvarnog stanja, potreba i planova hrvatskih gradova za zelenu (energetsku) tranziciju izradio je analizu spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju. U prvom istraživanju tog tipa, osim analize postojećeg stanja, istaknuti su primjeri dobre prakse te su izrađene preporuke i smjernice za unaprjeđenje trenutačnog stanja te postizanje brže tranzicije.
Istraživanje je obuhvatilo 20 najvećih hrvatskih gradova: Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Veliku Goricu, Slavonski Brod, Pulu, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovce, Koprivnicu, Đakovo i Vukovar. Indeks spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od pet pojedinačnih indeksa – strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete.
Prema dobivenim rezultatima, u kategoriji velikih gradova (≥ 100.000 stanovnika) istaknuo se Osijek, među srednjima (50.000 – 100.000 stanovnika) Velika Gorica i Karlovac, kod malih gradova (35.000 – 50.000 stanovnika) Šibenik te u posebnoj kategoriji malih gradova (< 35.000 stanovnika) Đakovo.
Novi razvojni koncepti
Urbana područja karakterizira raznolikost resursa, usluga, zajednica, interesa i potreba, koji se kod projektiranja i upravljanja javnim prostorima moraju promatrati kao cjelina. Dobro projektiran javni prostor pruža jedinstvenu priliku za postizanje njegove klimatski neutralnosti (podrazumijeva korištenje bioloških i prirodnih materijala, rješenja temeljenih na prirodi, nove zelene površine, uvođenje koncepata kružne ekonomije u čitavom životnom ciklusu gradnje, nove oblike rada i putovanja na posao, upotrebu obnovljivih izvora energije, modernizaciju sustava javne rasvjete, uvođenje digitalnih usluga dostupnih građanima itd.), istodobno povećavajući njihovu atraktivnost i socijalnu uključenost.
Kao što ga promovira nova europska inicijativa Bauhaus, sustavni co-design pristup 'kvalitetnoj klimatski neutralnoj urbanoj transformaciji' može stvoriti životni prostor gdje najbolje tehničke izvedbe ispunjavaju socijalne, emocionalne, kulturne i estetske potrebe i vrijednosti građana.