Davne 1965. godine Gordon Moore objavio je rad u kojem predviđa udvostručenje broja tranzistora koji bi mogli stati na računalni čip svakih 18 mjeseci. Njegovo se predviđanje pokazalo iznimno točnim, toliko da je dobilo naziv Mooreov zakon. Međutim, vremena su se ubrzala i danas je eksponencijalno povećanje broja tranzistora po čipu dovelo do eksponencijalnog povećanja računalne snage i našeg ukupnog tehnološkog kapaciteta. Iako se danas Mooreov zakon počinje dovoditi u pitanje zbog toga što tranzistori ne mogu biti manji nego što jesu, principi tog zakona i dalje vrijede jer tehnologija nastavlja eksponencijalno napredovati.
Kad su se razvila prva računala, bilo je jednostavno pratiti najnovije trendove u poslovanju i tehnologiji. Ali kako je vrijeme odmicalo, brzina kojom se tehnologija poboljšava postala je skoro nemoguća za pratiti. Osjećaj takve tehnološke vrtoglavice rezultat je linearnog razmišljanja. Nažalost, ljudska bića su prirodno sklona razmišljanju iz linearne perspektive u kojoj se napredak poima kao postepena promjena, malo po malo. S druge strane, najveći izazov u prepoznavanju eksponencijalnog trenda je to što nam se čini nerauzmljivim, neobećavajućim i neisplativim u usporedbi s inkrementalnim linearnijim trendovima na koje se oslanjaju tradicionalnije tvrtke. Primjer toga su bile relativno loše početne performanse digitalnog streaminga audio-vizualnih sadržaja u vrijeme kada su internetske brzine bile niske, isto kao što nam se danas tehnologije umjetne inteligencije ili autonomnih automobila čine teško primjenjivim u svakodnevnoj poslovnoj praksi.
Zašto je razmišljati eksponencijalno toliko važno?
Ljudski mozak je naučen razmišljati linearno jer razina promjena koje se događaju u našem okruženju nikada nije bila tako brza, niti će ikada biti sporija. Linearan način razmišljanja odgovarao je kroz povjest ljudskim potrebama ali s eksponencijalnim razvojem znanja, koje se po IBM-u duplicira svakih 12 sati, i tehnologije više nije dostatan za razumijevanje i prilagodbu ljudi i tvrtki promjenama koje se događaju oko nas. Tranzicija iz linearnog načina razmišljanja pomoći će nam biti spremnijima za promjene koje donosi budućnost, osigurati će da ostanemo relevantan profesionalac te nam olakšati vođenje tvrtki u budućnosti. Za lidere koji planiraju preuzeti odgovornost vođenja u digitalnom dobu, važno je postepeno napustiti linearne načine razmišljanja i umjesto toga naučiti kako razmišljati eksponencijalno.
Kako razviti eksponencijalno razmišljanje?
U ovom trenutku formalne edukacije ili tečajevi koji mogu pomoći u tranziciji iz linearnog u eksponencijalno razmišljanje su tek u nastajanju, ali to vas ne treba ograničavati. Naime, sam sektor obrazovanja je već neko vrijeme disruptiran i trenutno je u razdoblju velike transformacije. Međutim, za sve koji razumiju i spremni su se prilagoditi za vremena ispred nas, možda je najbolji put započeti s jednostavnim ali učinkovitim promjenama poslovne svakodnevice.
Evo i tri primjera konkretnih promjena koji će vam pomoći u tranziciji prema eksponencijalnom razmišljanju.
Prva promjena koju možete uvesti je kontinuirano eksperimentiranje s novim i još u praksi nedokazanim tehnologijama. Pokušajte uvijek kada imate priliku iskoristiti prednosti disruptivne tehnologije u vašem poslovanju, pri tom ne uspoređujući je s postojećim tehnologijama, alatima i procesima koje sada koristiti i ne razmišljajući o povratu na investiciju (ROI) za primjenu tih tehnologija. Mnogim liderima se to čini kao gubljenje vremena, ali u današnjem svijetu eksperimentiranje je nužnosti s kojim želimo upoznati novu tehnologiju i njene mogućnosti prije nego li nas ona neočekivano disruptira. Druga promjena koja će vam pomoći je ne oslanjati se na uspjehe ili neuspjehe iz prošlosti.
Naime, većina poduzetnika i menadžera koji iza sebe imaju velike poslovne uspjehe često su njima zaslijepljeni pa stoga nisu skloni promjenama koje ne donose mjerljive rezultate u vrlo kratkom roku. To u današnjem digitalnom svijetu može postati razlog neuspjeha nekada uspješnih lidera, jer ih ograničava u hrabrosti i providnosti koji su potrebni kako bi stvorili nove vrijednosti u budućnosti. Načini kako se donedavno vodilo poslovanje i tako ostvarivali golemi poslovni uspjesi u digitalnom dobu više nisu jamstvo za uspjeh u sadašnjosti, a još manje u budućnosti. Stoga, budite hrabri u svom razmišljanju i ne dopustite da prošli uspjesi ili ograničenja diktiraju vaše buduće planove.
Treće, ali ne manje bitno, je propitivanje ustaljenih poslovnih normi, praksi i alata. Potaknite generiranje ideja kod sebe i svojih kolega jer način na koji smo stvarali vrijednosti u prošlosti možda više nije optimalan za sadašnjost ili budućnosti. Čak i kada je pred vama očito rješenje, ono možda nije najbolje rješenje. Naizgled lude i neizvedive ideje mogu biti najbolji način za iskorištavanje eksponencijalnog rasta. Možda je najbolji primjer sve veća poslovna primjena eksponencijalnih alata poput Design Thinkinga koji omogućava drugačiji pristup rješavanju problema i daje izvanredne rezultate neovisno o sektoru ili industriji, proizvodu ili usluzi.
Na kraju, ovo su smjernice kako početi ali je važnije kontinuirano mijenjati navike i uvoditi metode i alate za agilno strateško i operativno poslovanje. Razvoj prema eksponencijalnom razmišljanju biti će najčešće povezan s tehnologijama, ali je jako važno razvijati osobnu i poslovnu agilnost kroz osnaživanje vještina na područjima empatije, mašte i etike. Time ćemo biti u mogućnosti izgraditi organizacijsku kulturu koja je sposobna koristiti tehnologiju prema našim stvarnim potrebama, ali i bolje razumjeti korisnike i zaposlenike, te imati značajno veći utjecati na kreiranje budućnosti.