Ovogodišnji izraz koji će ili je već pokorio sve ostale ‘buzzwordove‘ za 2020. godinu je svakako ‘nova normala‘. Ni Lider nije ostao imun na nju, ali volimo misliti kako smo je u RH prvi upotrijebili. Još početkom ožujka, s naslovnice Lidera pitali smo ‘Što je nova normala‘?
Nema niti par mjeseci, a taj izraz se toliko udomaćio da ga koriste baš svi, od međunarodnih konzultanata (od kojih se i očekuje da barataju kompleksnim vokabularom kako bi opravdali svoj angažman), do medija i politike koja se trudi objasniti građanima kako dolazi nešto na što nas niti jedan algoritam, ekonomska projekcija ili futurolog nisu pripremili i da je ipak najbolje rješenje da se vratimo u srednjovjekovne metode karantene čitavih nacija. Je li zaista ta nova normalnost toliko nova (u odnosu na neku staru) i radi li se uopće o normalnosti ili nam predstoji određena anomalija u procesu razvoja čovječanstva?
A nova normala bit će i radni prostor koji je jedna od ključnih sfera naših svakodnevnih života na koju će Covid-19 ostaviti ozbiljan trag i lansirati nas u neko novo doba i način na koji radimo, tj. način na koji koncipiramo rad i radni prostor.
- Nikad se u povijesti nije dogodio ovako temeljit globalni eksperiment koji je u stvarnom vremenu stavio stvarne ljude i kompanije na test. Godinama se traži dobitni model za ‘Ured Budućnosti’ od Silicijske doline i famoznih Google i Facebook ureda, preko coworking franšiza, staklenih nebodera Londona i Milana, neograničenih budžeta ureda u Dubaiju ili Šangaju pa do hi-tech/zen hibrida Japana. Tradicionalno su uredi bili miks radnih mjesta i soba za sastanke sa što više zaposlenika na što manjoj kvadraturi kako bi računica isplativosti investicije bila što povoljnija. Vodilo se i tad računa o osnovnim potrebama zaposlenika poput rasvjete, ergonomske stolice i dovoljne količine svježeg zraka, ali manje-više to je bio sav luksuz koji su uprave pružale niže rangiranim kolegama. Kako su nekretnine postajale sve skuplje, razne ‘revolucije’ u organizaciji i projektiranju uredskih prostora pokušale su riješiti taj problem stvaranjem kombinacija rasporeda zaposlenika koje su često vodile do smanjenja kvalitete radnog okruženja. Svi se sjećamo koliko su ‘cubicals’ pregrade oko stolova unutar open-space ureda bile popularne osamdesetih i kako smo gledajući američke serije i filmove komentirali da nikad ne bi mogli raditi u takvom prostoru. Međutim da ih danas i dalje koristimo, slobodno bi se mogli vratiti na radna mjesta bez straha od zaraze – kaže Damjan Geber suosnivač i kreativni direktor agencije Brigada.
Dakle, kakav nas to radni prostor čeka u periodu ispred nas? Za početak, odgovor na to pitanje moramo razdijeliti na dva ključna perioda: blisku budućnost u kojoj već ovih dana tvrtke pokreću procese povratka zaposlenika u urede te malo manje blisku budućnost u kojoj će se rad i radni prostor kakav poznajemo prilagoditi novoj normalnosti.