Švedsko-finska korporacija Assa Abloy posluje u cijelom svijetu s 48 tisuća zaposlenih i prihodom od 8,4 milijarde eura, a najveći je svjetski dobavljač inteligentnih rješenja za zaključavanje objekata i drugih sigurnosnih rješenja. Njezin je udio na svjetskom tržištu 14 posto i u šali kažu da su najveći svjetski bravar.
U posljednjih 25 godina Assa Abloy imala je gotovo 300 akvizicija. Jedna od njih je bjelovarski Metalind (od 2011.) koji je u međuvremenu promijenio ime u Assa Abloy Croatia. Metalind je osnovan 1996. i trenutno zapošljava 160 djelatnika, a njegov najpoznatiji proizvod su čelična i aluminijska protupožarna vrata. Osim toga, proizvode i protupožarno staklo te posebne izvedbe vrata - protuprovalna, dimnonepropusna, röntgenska, vrata otporna na metak i zvučno izolirana vrata.
Assa Abloy Croatia među vodećim je metalskim tvrtkama u Hrvatskoj, proizvodni kapacitet sastoji se od četiri proizvodne hale ukupne površine deset tisuća kvadrata, imaju vlastiti laboratorij za ispitivanje protupožarnosti vrata i okova koji je certificiran od strane renomiranog instituta IFT (Das Institut für Fenstertechnik) iz Rosenheima. Dobro posluje, pa iako je i lani ostvarila rezultate koji su zadivili samo čelništvo Grupacije, član Uprave te tvrtke te direktor regije Assa Abloy Adria (pokriva tržišta zemalja bivše Jugoslavije i Albanije) Zoran Kulušić – Neral za Lider objašnjava u kakvoj su se poziciji našli kao podizvođač u doba smanjenog obima investicija i enormnog rasta cijena sirovina. Oni su samo ogledni primjer svih sličnih tvrtki, a iako tvrtka stoji na čvrstim nogama i iza sebe ima moćnu Grupaciju, situacija nije nimalo laka. Ipak, kaže da prošlogodišnji rezultati ohrabruju i zbog toga je silno želio predstaviti dio svoga mladog tima u tvrtki - Ivana Vencla (direktor proizvodnje), Sanju Rakocija Begović (direktorica financija) i Matiju Perđuna (voditelj prodaje) koji su nam se pridružili tijekom intervjua.
U 2019. ostvarili ste 81,7 milijuna kuna prihoda. Kako ste poslovali lani?
Jako dobro, toliko da smo od Grupacije dobili nagradu jer su prihodi i dobit tvrtke AA Croatia jedini znatntnije rasli na razini srednjoistočne Europe u odnosu na 2019. Najviše zato što smo potkraj 2019. potpisali odličan ugovor s China Road and Bridge Corporation, koji gradi i Pelješki most i kao podizvođač sudjelovali smo u gradnji tunela na autoputu Boljare – Bar u Crnoj Gori u kojima su ugrađena naša protupožarna vrata. Za naš mladi tim pregovaranje s Kinezima bilo je jedno novo iskustvo, za što smo se pripremali godinu dana. To je najveći projekt Metalinda do sada vrijedan 1,7 milijuna eura. Imamo informacije da će se ići i u drugu fazu projekta, novih 49 kilometara autoputa koji će uglavnom prolaziti kroz tunele, pa se nadam da ćemo dobiti i taj posao.
Koliki su onda bili prihodi i dobit?
Još uvijek smo u postupku revizije i zbog toga još ne mogu spomenuti podatke. Krizu nismo osjetili, ponajprije zbog već spomenutog projekta u Crnoj Gori koji nam je pomogao pokriti i veliki dio troškova koje smo imali u Hrvatskoj kao posljedicu korone. Od države nismo koristili niti jednu mjeru pomoći.
Koliki je prihod od izvoza?
Izvozimo u zemlje bivše Jugoslavije i Albaniju te nešto u Rumunjsku i Tursku, a ukupno je to 20 posto prihoda. Turskoj prodajemo protupožarno staklo i to preko naše sestrinske tvrtke. U Rumunjsku izvozimo i protupožarno staklo i prodajemo naše gotove proizvode na konkretnim projektima s ASSA ABLOY Romania. U Srbiji smo radili na projektu 'Beograd na vodi', a sad smo ugovorili novi posao na istom projektu. Srpsko je tržište izuzetno konkurentno, van EU je, vrlo je veliko gradilište i s vrlo niskim cijenama, sa zakonskom obavezom recertificiranja svake dvije godine. Tamo se borimo za svaki projekt, a trenutno radimo na tome da od naše Grupacije napravimo ponudu u kojoj će biti ne samo naši proizvodi, nego i proizvodi naših sestrinskih tvrtki. Ipak, za sada 80 posto prihoda ostvarujemo u Hrvatskoj, a osim posla u Crnoj Gori pomoglo nam je i to što niti jedan ugovoreni projekt u Hrvatskoj nije otkazan, jedino su neki prolongirani.
Projekata dakle ima, no u smanjenom obimu?
Da, prije svega izostale su investicije u hotele, a veliki udio AA Croatia prometa otpada na njih. Ove godine grade se samo dva velika hotela. Ipak, snašli smo se, pronašli smo neke nove izvore prihoda i prodajne kanale kroz koje ćemo plasirati svoje proizvode. Osim vrata imamo i hardverska rješenja kao što je kontrola pristupa, i okove, kao što su cilindri, brave, električni prihvatnici, zatvarači vrata… koji se prodaju i u zemljama regije. Naravno, i tu se osjetila kriza, ali ono što je dobro jeste da mi automatski ugrađujemo Assa Abloy okove u vrata, tako da rastom prometa vrata raste i promet okova. Protupožarna vrata i okovi dva su segmenta za koja moramo osigurati profitabilnost.
Koliko u vrijeme krize podizvođači mogu parirati zahtjevima izvođača?
Zbog korone je bilo puno manje velikih investicija, pa su građevinari bili prisiljeni sniziti cijene da bi dobili projekte, a onda su slijedom takve situacije i podizvođači morali spuštati svoje cijene i raditi s puno manjom maržom. U odnosu na prošlu godinu svi sada posebno paze na troškove projekta. Ono što je dobro u našem poslu jeste da su protupožarna vrata zakonska obaveza za poslovne ili rezidencijalne objekte. No proizvodnja tih vrata ne može ići nauštrb kvalitete jer se tu radi o sigurnosti ljudi, primjerice djece u vrtićima. Moraju se poštivati proizvodne norme i ne možemo sad staviti manje nekog materijala da bismo uštedjeli. Kontrolna tijela idu jednom godišnje u provjeru da li se koriste materijali prema propisima.
Primjerice, prije nego što smo počeli raditi vrata za stadione u Kataru, kontrola s njihove strane bila je preduvjet sklapanja posla. Mi smo tamo ušli u suradnji s Assa Abloy povezanom tvrtkom Prometal iz Dubaija. Kao mala tvrtka iz Bjelovara ušli smo tako u jedan veliki projekt, s tim da drugu fazu nismo radili zbog toga što je bio veliki pritisak na cijene. Inače smo taj projekat završili s nižom maržom nego recimo u Hrvatskoj, ali bilo je to dobro iskustvo za cijeli naš mladi tim.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.