Hrvatska
StoryEditor

Zvjezdana Blažić: Turisti piju domaće, ali jedu strano

26. Kolovoz 2021.
Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu

Proizvodnja hrane u Hrvatskoj je u prošloj godini, unatoč pandemiji i padu potrošnje osobito tijekom sezone, pala gotovo beznačajno, za 1,5 posto. Gotovo sve što se proizvelo našlo je mjesto na domaćem stolu, barem kada je hrana u pitanju. S pićem je druga priča, tijekom prošle godine su najviše stradali proizvođači pića čija je proizvodnja smanjena za 18,8 posto. Njih je najviše pogodio izostanak turista. U 2020. godini je čak i poljoprivredna proizvodnja povećana, a rastao je i izvoz pojedinih kultura. Pao je uvoz mesa, mlijeka, voća i povrća, ono čega se najviše troši tijekom sezone. Sve to sugerira, ističe Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, da turisti u Hrvatskoj jedu hranu iz uvoza.

- Domaća prehrambena industrija kao i poljoprivredna proizvodnja u pandemiji su pokazale stabilnost, izdržljivost, sposobnost prilagodbe modernim tehnologijama kao i promjenama u tržišnom okruženju. A što je najzanimljivije, čak je i izostanak turističke potrošnje u prošloj godini na najveći dio poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije imao ograničeni učinak – kaže Blažić.

Prema njezinim riječima, prehrambena je industrija, nakon rasta proizvodne aktivnosti u 2019. godini, u 2020. godini zabilježila je međugodišnji pad od 1,5 posto. Ipak, kaže, desezonirani podaci pokazuju, dodaje, kako je proizvodna aktivnost industrije hrane u već u četvrtom tromjesečju 2020. godine povećana za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Za razliku od industrije hrane industrija pića je teže osjetila posljedice pandemijske godine i izostanka turista.

- Poljoprivredna proizvodnja u 2020. godini je imala značajan rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, odlične rezultate u ratarskoj proizvodnji, posebice pšenice, soje, kukuruza i slično, te smanjenje deficita vanjskotrgovinske razmjene jer je rast izvoza bio veći od rasta uvoza. No, pandemijska je godina bila i rekordna po isplatama različitih oblika potpora poljoprivrednicima. Potpore i isplate po osnovi Programa ruralnog razvoja značajno su rasle i očito potaknule važan investicijski ciklus u poljoprivredi što je jednim dijelom imalo utjecaja i na rast vrijednosti proizvodnje, ali svakako na rast produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji što je još i značajnije od samog rasta proizvodnje – ističe Blažić te dodaje da je razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2020. godini uz znatno smanjenu turističku potrošnju pokazala trend značajnog smanjenja vanjskotrgovinskog deficita jer je izvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda rastao za osam posto, a uvoz je pao za sedam posto.

Tako je, dodaje, deficit vanjskotrgovinske razmjene u ovom sektoru smanjen sa - 1.2 milijardu eura iz 2019. godinu u prošloj smanjen na iznos -873.614 milijuna eura u 2020. U prošloj je godini tako smanjen uvoz mesa i klaoničkih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća i voća, mesnih i ribljih prerađevina, šećera te mnogobrojnih proizvoda prehrambene industrije. Suficit smo ostvarili u razmjeni žitarica, riba, uljarica, u duhanu i cigaretama te mesnim i ribljim prerađevinama. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, voća, mlijeka i jaja, hrani za životinje i povrću.

- Čak i letimičan pogled na strukturu vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni, a čiji su proizvodi istovremeno iznimno značajni u strukturi domaće i turističke potrošnje. Radi se o mesu, mlijeku, voću i povrću. Uz problem nedostatne proizvodnje, upravo se ovi sektori nose s velikim konkurentskim pritiskom. Tako da je u godini kada je izostala veća turistička potrošnja došlo i do pada uvoza proizvoda koji su za turizam značajni. Takva kretanja samo potvrđuju točnost tvrdnji da se turisti u Hrvatskoj u najvećoj mjeri hrane i piju proizvodima iz uvoza – napominje Blažić.

Nedostatak turista najviše je utjecao na proizvođače vina, bezalkoholnih i alkoholnih pića, mineralnih vode te kave, što je bilo uvjetovano i zatvaranjem ugostiteljskih objekata veći dio godine uslijed lockdowna.

- Sama poljoprivredna proizvodnja unatoč godinama već izlizane fraze o povezivanju plave i zelene Hrvatske, uslijed izostanka turističke potrošnje nije osim kod nekih podsektora kao što je proizvodnja vina, kvalitetnog mesa, pogotovo janjetine doživjela prošle godine neke veće poremećaje. Dapače najveće poljoprivredne kompanije su ostvarile gotovo u pravilu dvoznamenkasti rast prihoda što je uvjetovano većim dijelom izuzetno dobrom godinom u proizvodnji žitarica i uljarica, ali evidentno je da većina njih uopće ne ovisi o turističkoj potrošnji. Iz strukture naše poljoprivrede to je u potpunosti i jasno vidljivo – zaključuje Blažić.

05. prosinac 2022 00:44