Zagrebačka županija iskoristila je blizinu Zagreba, jeftinijim zemljištem te povoljnijim uvjetima poslovanja privukla ulagače i došla na drugo mjesto (iza nedostižnog Zagreba) prema udjelu novostvorene vrijednosti i broja kompanija među najboljima, ispred znatno većih Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije
Rang-lista najboljih kompanija pokazuje promjene i u regionalnom razvoju. Uspoređujući aktualnu listu s onom koja se odnosi na zadnju predrecesijsku godinu (2008.), dolazimo do podataka koji mijenjaju uobičajenu sliku o Hrvatskoj prema kojoj se Zagreb razvija nauštrb ostalih dijelova, ponajprije Slavonije i Like.
Premda Zagreb sad ima 489 tvrtki među tisuću najboljih, petnaest više nego prije recesije, udjel glavnoga grada u novostvorenoj vrijednosti tvrtki s liste ostao je na, doduše, visokih 63 posto. Udjel u novostvorenoj vrijednosti među najboljim kompanijama najviše je povećala Ličko-senjska županija, s neznatnih 0,02 posto na 0,2 posto udjela u NV-u. Nekad je imala jednu jedinu tvrtku među tisuću najboljih, a danas ih ima pet premda, ali i dalje ostvaruje najmanji NV. Još jedna nerazvijena županija, Požeško-slavonska, ostvarila je velik rast udjela NV-a od 66,7 posto.
Poseban je slučaj Zagrebačka županija, koja je u proteklom desetljeću najbolje iskoristila blizinu Zagreba, jeftinijim zemljištem te povoljnijim uvjetima poslovanja (porezi i prirez) privukla ulagače i došla na drugo mjesto (iza nedostižnog Zagreba). S 3,5 posto udjela u NV-u tisuću najboljih iz 2008. skočila je do 2018. na čak 5,4 posto.
Zagrebački prsten danas ima 66 kompanija u top tisuću, više i od Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije (koje imaju po 55 kompanija). I, dok je splitska regija zadržala udjel od 4,5 posto, riječka je pala s 5,4 posto udjela u NV-u na pet posto.
Udjel NV-a rastao je znatno u Krapinsko-zagorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji, a najveći pad udjela imaju pak Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslavačka županija.
Najviše tvrtki u top tisuću izgubila je Osječko-baranjska županija, čak jedanaest, i smanjila udjel u NV-u s 2,9 na 1,8 posto. Istra je izgubila deset tvrtki, ali ostvarila je jednak udjel u NV-u – 4,9 posto. Posebno pak zabrinjava situacija u Koprivničko-križevačkoj županiji, koja je prije recesija na rang-listi imala 17 tvrtki, a sad je spala na samo devet, i smanjila udjel u NV-u s 1,9 posto na 1,6 posto.