Od najboljih se ove godine očekuje još bolje

Rang-lista deset najvećih kompanija u Hrvatskoj prema ostvarenim ukupnim prihodima u lanjskoj godini najbolje pokazuje tko su, zapravo, stupovi hrvatskoga gospodarstva: energetičari, trgovci, bankari i telekomunikacijski operatori. Taj podatak ne otkriva ništa novo, ti stupovi postojani su već desetljećima.

Srećom, posljednjih godina u pojedinačnim sektorima, kao što su IT i metalska industrija, imamo velike skokove i u broju novih tvrtki i u njihovim rezultatima. Teško da će uskoro nadmašiti neuništive vladare tržišta, ali vrlo hrabro grabe naprijed i postaju sve zanimljiviji stranim ulagačima.

Sufiks 'plus'

Kad govorimo o najvećima i najboljima, valja spomenuti da neko vrijeme, radeći na Liderovoj opsežnoj publikaciji '1000 najvećih', u analizama nismo imali Agrokorove tvrtke jer su one tijekom primjene tzv. lex Agrokor imale privilegij neobjavljivanja financijskih izvješća. Lani su se ponovno pojavile na rang-listi, no bez sufiksa 'plus'; tek su ove godine dobile nove ruske i američke vlasnike te prešle u novi sustav, Fortenova grupu.

Tako su sve Agrokorove kompanije lani knjižile gubitke, narušivši i opću sliku gospodarstva. Rasli su prihodi svakog sektora u kojem je on konkurirao (poljoprivreda, proizvodnja hrane i pića, maloprodaja, pa i 'non-core' biznis), ali slika profitabilnosti bila je lošija.

Među najboljima već godinama nema većih promjena, osim što su se Konzumovim ponovnim ulaskom na drugo mjesto neke tvrtke pomaknule uglavnom za jedno mjesto na ljestvici. Najbolja je prema prihodima već tradicionalno Ina koja je lani, drugu godinu zaredom, povećala prihode za dvadeset posto i još je jedina koja ostvaruje više od dvadeset milijardi kuna prihoda.
Gotovo upola manje uprihoduje drugi na ljestvici, Konzum, devet i pol milijardi kuna, koji je lani zabilježio skromno povećanje od dva posto.

Njegov gubitak smanjen je s gotovo četiri milijarde kuna na 284 milijuna prošle godine, što valja pripisati knjigovodstvenim preinakama. Trećemu na rang-listi, HEP-u, jako je skočila dobit, čak 37 posto, na 400 milijuna kuna, a prihodi su stabilno rasli sedam posto.

Prihodi i dobit

Prema opsegu i broju zaposlenih u maloprodaji, najvećem sektoru u Hrvatskoj, trendovi su lani išli ruku pod ruku s dobrom turističkom sezonom i povećanom potrošnjom – ostvarila je 6,2 posto veće prihode koji su se ukupno popeli na 63,7 milijardi kuna. Za razliku od 2017., kad je sektor zabilježio povećanje dobiti od 47 posto, lani je ona pala za 175 posto, ponovno zbog Konzuma i Tiska.

Ipak, i dalje su Konzumovi prihodi gotovo dvostruko veći od prvog idućeg na listi, Lidla, koji je nastavio rasti prema stopi od 11 posto u prihodima. Iduća četiri trgovca pušu im za vrat. Treći na listi, Spar, imao je najveći, 20-postotni rast prihoda, smanjivši dugogodišnji gubitak za 60 posto. Prihodi trenutačno najvećega domaćeg trgovačkog lanca Plodina lani su stagnirali, ali dobit je povećana za sedam posto.

Najviše je u prihodima skočio poljski lanac Pepco povećavši prihode za gotovo 200 posto, na 300 milijuna kuna, i dobit za čak 500 posto, na 42 milijuna kuna. Prve trgovine u Hrvatskoj počeo je otvarati 2017., kad je imao 100 milijuna kuna prihoda, što je u dvije godine utrostručio. Od tog lanca može se još svašta očekivati jer u sljedeće tri godine planira otvoriti još pedeset trgovina i brzo se širiti regijom.

Općenito, kad zbrojimo maloprodaju, veleprodaju i veleprodaju hrane kao poseban sektor, ispada da trgovci u Hrvatskoj (osim trgovaca automobilima i automobilskim dijelovima), ostvaruju oko 123 milijarde kuna prihoda, tri puta više od bankara i osiguravatelja te tri i pol puta više od proizvođača hrane i pića te poljoprivrednika

Doba transformacije

Drugi je najveći sektor prema volumenu naftni, s 42 milijardi kuna lanjskog prihoda. Naftaši i dalje jašu na krilima globalnog poskupljenja nafte. Međutim, lani je Ina imala sedam posto manju dobit, 1,66 milijardi kuna, zauzevši drugo mjesto prema ostvarenoj dobiti među tisuću najvećih.

Iako je u prihodima pala s četvrtog mjesta na osmo, lani je najveću dobit zabilježila Zagrebačka banka, postavši jedinom tvrtkom čija zarada premašuje dvije milijarde kuna. Općenito, većina je banaka nakon slabije 2017., koju su obilježili loši kreditni plasmani i rezervacije, lani zabilježila dvoznamenkasti, pa i troznamenkasti rast dobiti zbog prodaje loših plasmana društvima za otkup dugova.

OTP banka lani je akvirala Splitsku, ali rezultati su združeni tek u studenome, zbog čega će se prava slika konsolidacije moći iščitati tek u rezultatima za 2019. OTP banka najvjerojatnije će postati četvrta po veličini u Hrvatskoj. Prihodi Prvoga plinarskog društva, četvrte najjače tvrtke u Hrvatskoj prema lanjskim prihodima, nastavili su rasti, ali dobit se prepolovila s 300 milijuna kuna na 130 milijuna.

Telekomunikacijski sektor i dalje predvodi Hrvatski Telekom s dvostruko većim prihodima od drugoga operatora, A1. Lanjska je godina za bivši Vip, današnji A1, bila prekretnica – godina digitalne transformacije, gradnje optičke mreže, rebrendiranja. Pravno i računovodstveno u A1 je integriran i Metronet te je kompanija zabilježila rast bruto dobiti od 153 posto, na 171 milijun kuna.

Realizacija europskih ugovora

Budući da smo ušli u srednjoročno razdoblje članstva u Europskoj uniji, kad projekti više nisu u fazi ugovaranja, već provedbe (a najviše smo se prijavljivali za infrastrukturne projekte), to se osjeti u rezultatima građevinskog sektora koji, osim zbog projekata iz fondova Unije unije, raste zahvaljujući turističkim ulaganjima.

Lani se u hotele uložilo više od milijardu eura, a i ove godine trebao bi se uložiti sličan iznos. Jedan od najaktivnijih u sektoru, koji smo proglasili prošlogodišnjom zvijezdom među tisuću najvećih, jest Kamgrad, poduzeće u vlasništvu Dragutina Kamenskog. Lani je od svih građevinara najviše skočio i premašio milijardu i pol kuna prihoda, što je više od 500 milijuna od drugoplasiranoga Dalekovoda čiji su prihodi lani pali za 20 posto.

Rasla je i ​Kamgradova dobit, i to za nevjerojatnih 360 posto, dosegnuvši gotovo 100 milijuna kuna. Unatoč nedostatku radne snage na tržištu tvrtka je uspjela zaposliti 161 radnika i godinu je završila s 828 zaposlenih. Bez obzira na povećani opseg posla u građevinarstvu, prema ukupnome sektorskom rezultatu vidljivo je da se u kompanijama još vuku repovi i dugovi te da su spremne na temeljitu rekonstrukciju. Dobit sektora pala je za 130 posto.

Slična je situacija s metalskom industrijom, čiji su prihodi rasli na 10,5 milijardi kuna, ali koja se još ne može pohvaliti profitabilnošću. Najveće su zvijezde sektora ​Aluflexpack, švicarsko-hrvatski proizvođač ambalaže, i HS Produkt. Odličan, čak 42-postotni porast profitabilnosti zabilježio je sektor proizvodnje motornih vozila na čelu s AD Plastikom. Više od 80 posto prihoda u sektoru dolazi od izvoza.

U skladu s potrošnjom

U skladu s trendom povećavanja potrošnje građana rasla je prodaja motornih vozila, pa je sektor lani ostvario 18 posto veće prihode i 35 posto veću dobit. Na čelu sektora je Porsche Croatia. Na rang-listi najvećih pojavilo se osam novih igrača, uključujući Renault-Nissan Hrvatsku, tvrtku koja je zauzela treće mjesto u sektoru prema prihodima. Provedeno je i restrukturiranje u nekadašnjem AutoZubaku koji je promijenio ime u Zubak grupa.

Najveći proizvođač hrane u Hrvatskoj i dalje je Vindija, s 2,8 milijardi kuna prihoda; slijedi je Podravka, koja je lani imala rekordnu godinu u poslovanju u kojoj je bruto dobit povećala za 57 posto. Ni Podravka ni Atlantic Grupa ne predaju konsolidirana izvješća, ali lani su ostvarile rekorde: Atlantic Grupa je ostvarila rekordne prodajne rezultate na svim glavnim tržištima, ali i rekordnu tržišnu kapitalizaciju te najnižu zaduženost još od 2010. Zvečevo su gotovo svi već otpisali kao Agrokorovu žrtvu, no poduzeće se dignulo iz mrtvih povećavši prihode za više od 120 posto, prošlo je postupak predstečajne nagodbe, riješilo financiranje, povećalo izvoz za 75 posto te, iako je dobit vidljivo smanjena, lani poslovalo u plusu.

Stabilni i profitabilni

Profitabilnost je najviše rasla IT sektoru, u kojem nema tvrtke koja posluje s gubitkom. Lani su na rang-listu ušle tri nove tvrtke: mStart, Nanobit i Payten. Dobit sektora već je 2017. porasla za 62 posto, a lani za 89 posto, s time da trećina prihoda dolazi od izvoza koji je lani porastao za 30 posto.

Vrlo stabilan i profitabilan sektor, koji na leđima nosi i ostale, primjerice prijevoz, trgovinu, pa i građevinarstvo, jest turizam, koji je lani zabilježio dvoznamenkasti rast prihoda i dobiti. Sektorske perjanice već su tradicionalno Valamar, Maistra i Plava laguna, s time da su prva dva igrača i predvodnici u investicijama i preuzimanjima/spajanjima.

Prošla je godina i za najbolje od najboljih u kompletu bila rekordna prema novostvorenoj vrijednosti. Prema Bisnodeovim podacima, tvrtke iz tisuću najvećih ostvarile su lani 11,75 milijardi eura, što je 12,9 posto više nego 2017. I drugi su ključni pokazatelji u velikom plusu: prihodi su rasli za 12,3 posto, izvoz za 9,7 posto, produktivnost za 8,4 posto, čak se i broj zaposlenih povećao za 4,2 posto. Najviše je porasla dobit – za 16,2 posto.

Tisuću najboljih kompanija ostvarilo je dobit na koju treba platiti 6,5 milijardi kuna državnom proračunu (možda malo manje jer neke imaju porezne olakšice). Lani smo svim tvrtkama poželjeli da im se u poslovnim rezultatima ponovi 2017. Ostvarile su i mnogo više od toga prateći opći makroekonomski rast: porastao im je broj zaposlenih, rasle su plaće, a ove godine najavljeno je i više investicija. Polovinom godine u zraku je visjela neizvjesnost zbog rezultata turističke sezone, no i ona je u međuvremenu nestala, zato od najboljih u ovoj godini očekujemo još više i bolje.