Premda onečišćenje zraka već godinama globalno skraćuje očekivani životni vijek ljudi, za projekte fosilnih goriva izdvaja se više sredstava nego za projekte namijenjene zelenim politikama i za borbu s onečišćenjem zraka, stoji u globalnom godišnjem izvješću Fonda za čisti zrak (Clean Air Fund).
Godišnje istraživanje Fonda za čist zrak, koje vodi računa o tomu koliko novca vlade donatorice i filantropske organizacije izdvajaju za borbu protiv onečišćenja zraka, pokazalo je da je briga o kvaliteti zraka nisko na popisu prioriteta financiranja.
U svijetu je manje od jedan posto troškova namijenjenih razvoju i manje od 0,1 posto filantropskih potpora otišlo na programe za čišći zrak, rekla je izvršna direktorica fonda Jane Burston, pozivajući se na najnovije dostupne podatke.
- To jednostavno nije u skladu sa širinom ovog problema - rekla je.
I Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozoravaju na to da je onečišćenje zraka jedan od ekoloških problema koji u svijetu odnose najviše ljudskih života, odnosno rezultiraju milijunima smrtnih slučajeva.
Spaljivanje fosilnih goriva izravno je odgovorno za dvije trećine onečišćenja zraka, a najizloženiji su mu stanovnici zemalja s niskim i srednjim prihodima.
No istraživanje fonda je pokazalo da su službeni troškovi, čija je svrha produljenje projekata fosilnih goriva, u 2019. i 2020. premašivali troškove namijenjene zelenim politikama čistoga zraka za više od petine.
Fond je ustanovio i da su azijske zemlje između 2015. i 2020. dobile više od 80 posto pomoći za borbu protiv onečišćenja zraka.
Kina je dobila najviše - 45 posto sredstava, s obzirom na to da je kineska vlada objavila "rat onečišćenju", nakon što je kvaliteta zraka u toj zemlji godine 2013. dosegnula opasno nisku razinu.
Ti su napori rezultirali smanjenjem onečišćenja za gotovo trećinu, podaci su godišnjeg Indeksa kvalitete života uvjetovanog kvalitetom zraka (AQLI), a prošli ih je tjedan objavio Institut za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu, ističući ga kao "model napretka".
No Burston kaže da se dodatna pomoć mora usmjeriti na područja na kojima bi se kriza još uvijek mogla izbjeći.
U izvješću se traži izdvajanje bespovratnih sredstava za prikupljanje podataka u zemljama u kojima se istraživanje nedovoljno financira, kao i za kampanje podizanja svijesti o onečišćenju.
- Ravnomjernija raspodjela ..., čini se da više sredstva ide zemljama koje se brzo urbaniziraju, osobito u Africi gdje je onečišćenje zraka sve veće - rekla je Burston.
Trenutačno se, stoji u izvješću, samo pet posto pomoći daje afričkim zemljama, a u međuvremenu je, točnije u zadnjih deset godina, smrtnost od posljedica zagađenja zraka na tom kontinentu porasla za 31 posto.
UN smatra da je onečišćenje zraka odgovorno za najmanje sedam milijuna smrtnih slučajeva svake godine, a čak devedeset posto ljudi udiše zrak koji je, po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije štetan po zdravlje.
AQLI ističe Indiju kao državu u kojoj je zrak najonečišćeniji. Čak trećini stanovnika Indije prijeti opasnost da im se u dogledno vrijeme očekivani životni vijek smanji za devet godina.
Procjenjuje se da bi poboljšanje kvalitete zraka u svijetu u skladu sa smjernicama WHO-a produljilo prosječan životni vijek ljudi za 2,2 godine.