Usjevi su ove godine podbacili u svim zemljama koje su najveći proizvođači pšenice. Kanadu je poharala suša, Rusiju zima, a u SAD-u su prinosi manji od očekivanja. Zabrinjava i znatan rast cijena ostalih prehrambenih proizvoda i energenata, pa problemi očekuju i bogatije, a ne samo siromašne zemlje. Globalni bi se svijet tako mogao suočiti s još jednom ozbiljnom prijetnjom – gladi
Gubici usjeva u Kanadi i Rusiji, najvećim izvoznicima pšenice, podižu cijene hrane nakon što je suša poharala Kanadu, a Rusiju 'sibirska zima'. Ti će se gubici samo djelomično nadoknaditi s drugih usjeva u svijetu, što će najviše pogoditi siromašne zemlje, ali ni bogate neće sjajno proći. Usjevi su podbacili i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će cijene kruha dodatno opterećivati lanac opskrbe hranom, kojem nedostaje radne snage, te se suočavaju s logističkim teškoćama zbog koronakrize.
Svjetske zalihe prema procjeni američke vlade mogle bi potonuti na najnižu razinu u pet godina, što će zadati glavobolje izvoznicima.
Loše prognoze do 2022.
Međunarodno vijeće za žitarice u Londonu izračunalo je da je indeks izvoznih cijena pšenice na godišnjoj razini rastao 46 posto, a UN-ov svjetski indeks cijene poljoprivrednih proizvoda ispada najviši u desetljeću. Očekuje se da bi cijene pšenice mogle ostati povišene sve do žetve u zemljama na jugu početkom 2022. godine pa ako bi urod bio velik to bi ublažilo postojeće teškoće. Budući da, pak, troškovi prijevoza žitarica širom svijeta također rastu, američko Ministarstvo poljoprivrede ocijenilo je da će posebno teško u opskrbi proći tržišta u sjevernoj Africi, Afganistanu i južnoj Aziji.
U Rusiji, koja je posljednjih nekoliko godina okosnica svjetske trgovine pšenicom i često najveći pojedinačni izvoznik, ove se godine manja žetva podudara s nastojanjima ruske vlade da zaustavi rast svojih cijena hrane oporezivanjem hrane namijenjene izvozu. Moguće je stoga da se manjak iz Rusije nadoknadi urodom iz Europske unije i Ukrajine. Ali, iako je prema Bloombergu u EU ove godine urod pšenice dosegao 138,6 milijuna tona, poplave i kiša u Njemačkoj i Francuskoj ometale su žetvu te je kvaliteta ugrožena.
S druge strane Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) očekuje da će svjetske zalihe žitarica u sezoni 2021. – 2022. zabilježiti prvi porast od sezone 2017. – 2018. Čak iako je FAO-ova procjena svjetske proizvodnje žitarica za srpanj neznatno niža u odnosu na lipanj te iznosi 2817 milijuna tona, još uvijek je 1,7 posto ili za 47,8 milijuna tona viša nego 2020. godine. Ako bi se FAO-ova predviđanja ostvarila, to bi moglo pomoći da cijene hrane ne rastu previše.
Rast potrošačkih cijena
Mnoge zemlje nadaju se da će spriječiti nedostatak pšenice na tržištu grabeći u zalihe, ali to neće zaustaviti povećanje inflacije jer je potražnja jednostavno velika, a proizvodnja zasad niska. FAO očekuje i da će vrijednost svjetskog uvoza hrane ove godine doseći gotovo 1,9 bilijuna dolara, u odnosu na 1,6 bilijuna dolara u 2019. godini. U Ujedinjenom Kraljevstvu već pripremaju potrošače na cjenovno vruću jesen, jer je Britanski maloprodajni konzorcij upozorio da bi cijene u trgovinama mogle jače rasti. Američki Zavod za statistiku rada bilježi da je u američkim gradovima od lanjskog do ovogodišnjeg srpnja indeks potrošačkih cijena rastao 5,4 posto.
Cijene hrane porasle su 3,4 posto, odnosno za hranu pripremanu kod kuće Amerikanci su izdvajali 2,6 posto više, a za obroke izvan kuće 4,6 posto više. U dućanima su cijene mesa, peradi, ribe i jaja rasle 5,9 posto. Za energiju se u tome razdoblju moralo plaćati 23,8 posto više, a cijene energenata skočile su 41,2 posto i energetskih usluga 7,2 posto. Cijene ostalih proizvoda povišene su 4,3 posto, pa su primjerice polovni automobil i kamioni skuplji 41,7 posto, a novi 6,4 posto. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a očekuje da će proći još nekoliko mjeseci prije nego što se se cijene vrate u normalnije trendove.
Prijetnja inflacije
Isto Ministarstvo očekuje povećanje cijena mesa te će cijena govedine rasti tri do četiri posto, svinjetine za četiri do pet posto, peradi 2,5 do 3,5 posto te ribe i morskih plodova dva do tri posto. Posebno visok rast cijena bilježit će voće – od pet do šest posto. Cijene namirnica za kućanstva prema Ministarstvu povećat će se u nastavku godine za dva do tri posto, a onih spravljenih izvan doma tri do četiri posto. U 2022. smatraju da će hrana za kućanstva stajati 1,5 do 2,5 posto više te tri do četiri posto izvan doma.
– Indeks potrošačkih cijena za stavke koji obuhvaća hranu, stanovanje ili prijevoz do sada je porastao 2,9 posto u odnosu na 2020. Inače godišnja inflacija svih proizvoda u prosjeku iznosi dva posto zadnjih 20 godina, a inflacija 2021. već je na polovici godine veća za gotovo 50 posto prosječne godišnje inflacije. Očekuje se da će se i u 2022. iznadprosječna inflacija nastaviti – istaknula je Carolyn Chelius, ekonomistica američkog Ministarstva poljoprivrede.
Najteže će biti u Africi
U slučaju da će biti teškoća s uvozom u zemljama u razvoju cijene hrane bi mogle skočiti više od petine, a u bogatim zemljama šest posto, stoga što na hranu u zemljama u razvoju otpada većina potrošnje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da iako se utjecaj koronakrize još nije potpuno odrazio, procjenjuje da je prošle godine bilo pothranjeno oko desetine svjetskog stanovništva, do 811 milijuna ljudi. U Aziji tako živi 418 milijuna pothranjenih, u Africi 282 milijuna te 60 milijuna u Latinskoj Americi i na Karibima.
Prema WHO-ipak je naježe u Africi, gdje je pothranjeno 21 posto stanovništva, što je dvostruko više nego bilo gdje na svijetu. Pristup odgovarajućoj hrani lani nije imalo više od 2,3 milijarde ljudi ili 30 posto svjetskog stanovništva i taj je pokazatelj u godini dana skočio toliko da je dosegao iznos od pet prethodnih godina zajedno. Procijenjeno je da je prošle godine više od 149 milijuna djece mlađe od pet godina bilo zaostalo u razvoju ili prenisko za svoju dob te da ih je više od 45 milijuna nerazvijeno ili premršavo za svoju visinu.