Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom i trenutno su najviše od ožujka, jer mnoge zemlje u svijetu postupno pokreću gospodarske aktivnosti, s obzirom na usporavanje širenja koronavirusa, pa se očekuje oporavak potražnje. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 8 posto, na 35,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 13 posto, na 33,25 dolara. Dakle u tom razdoblju cijene barela skočile su 84 posto!
U posljednja četiri tjedna cijene su nafte znatno porasle jer mnoge zemlje ublažavaju restriktivne mjere uvedene radi suzbijanja širenja koronavirusa, pa se gospodarska aktivnost pokreće, a potražnja za naftom jača. Ipak, cijene su nafte i dalje oko 40 posto niže u odnosu na početak godine jer je paraliza najvećih svjetskih gospodarstava zbog koronakrize u ožujku i travnju izazvala oštar pad potražnje.
Slijedom toga, moglo bi doći i do rasta cijena goriva u Hrvatskoj. Naime, iako kretanje cijene barela sirove nafte nema izravne veze s kretanjem cijena goriva u Hrvatskoj, činjenica jest kako cijene barela utječu na cijene derivata na mediteranskom tržištu, a slijedom toga i na cijene u Hrvatskoj. Pogovoto što je ublažavanje edpidemioloških mjera dovelo do većeg vroja automobila na cestama u Europi i Hrvatskoj, tako da se povećala potražnja za gorivom. Iako je pretpostavka da će cijene goriva u HRvatksoj rasti, ipak da bi bili sigurni, treba pričekati službenu promjenu cijene koja se uobičajeno događa u utorak.
"Koronavirus poništio je desetljeće rasta svjetske potražnje za naftom i oporavak će biti spor", kaže Stephen Brennock iz konzultantske kuće PVM. No, kako bi poduprli cijene, najveći svjetski proizvođači već su oštro smanjili proizvodnju. Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neovisni proizvođači na čelu Rusijom dogovorili najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno, što je stupilo na snagu 1. svibnja. Podaci o izvozu pokazuju da je OPEC+ snažno krenuo u provedbu dogovorenog, a na topljenje viškova ponude ukazuje i pad zaliha sirove nafte u SAD-u prošloga tjedna.
Zbog niskih cijena, proizvodnju nafte smanjuju i američki proizvođači, na što ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao deseti tjedan zaredom, i to za 21 postrojenje, na njih samo 318, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci. No, trgovci su na oprezu jer je moguć drugi val pandemije koronavirusa.
„Drugi val širenja koronavirusa nije tako daleka mogućnost, a novi krug blokade gospodarstava mogao bi vrlo brzo srušiti cijene nafte na znatno niže razine. Tržište to zna“, kaže Paola Rodriguez Masiu, analitičarka u tvrtki Rystad Energy.Krajem tjedna cijene nafte bile su pod pritiskom i zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da će oštro reagirati ako Kina nametne zakon o nacionalnoj sigurnosti bez volje naroda Hong Konga.
Kina je, naime, u četvrtak najavila donošenje novog zakona o nacionalnoj sigurnosti, nakon lanjskih prodemokratskih prosvjeda u Hong Kongu, kojim bi se Hong Kongu zabranilo otcjepljenje od Kine, uplitanje iz inozemstva, terorističke aktivnosti, kao i sve druge aktivnosti za koje se procijeni da potkopavaju središnju vlast u Pekingu.
Uz to, američke vlasti svako malo optužuju Kinu da nije dovoljno učinila na suzbijanju koronavirusa. Kina, pak, poručuje da se neće suzdržavati od eskalacije tenzija. A to navodi ulagače na oprez. "Ulagači ponovo moraju manevrirati kroz sve žešći verbalni rat između SAD-a i Kine", kaže Stephen Brennock.