Nakon višegodišnjih natezanja zemalja sudionica, spekulacija o odustajanju pojedinih država koje su sve dovodile u pitanje te čestim promjenama trase, u petak 7. prosnica ipak počinje gradnja jednog od grandioznih europskih energetskih projekata - plinovoda Južni tok, vrijednog 16 milijardi eura, kojim će se srednja i južna Europa opskrbljivati ruskim plinom.
Južni je tok ideja Rusije i Italije i projekt njihovih najvećih plinskih tvrtki - Gazproma i ENI-ja, isprva ravnopravnih partnera sa 50-postotnim udjelima, a dogovor je pao na sastanku Vladimira Putina i tadašnjeg talijanskog premijera Romana Prodija u ljeto 2007.
Južni tok krenut će iz plinske stanice Beregovaja u crnomorskoj luci Džubga, nedaleko od Novorosijska, duž nekoliko tisuća kilometara, kroz Crno more (900 kilometara), uglavnom kroz turske teritorijalne vode, prema Bugarskoj. Najveća dubina na kojoj će biti njegove cijevi je 2250 metara. Glavna trasa plinovoda obuhvatit će devet zemalja - Rusiju, Tursku (more) i Bugarsku, odakle se on račva u dva smjera, prema Grčkoj i, ispod Jonskog mora, Italiji te prema Srbiji, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji i sjeveru Italije.
Kao što se zna, Hrvatskoj je, prilikom razmatranja prvotnog plana, predlagano da umjesto Mađarske bude na 'magistralnom pravcu' i drugo čvorište nakon Bugarske, ali tadašnji premijer Sanader odbio je tu mogućnost.
Hrvatska će se sada, eventulano, moći priključiti na plinovod iz Srbije, ali neće biti tranzitna zemlja, pa ni u smjeru BiH. Naime, ako se i ona poželi priključuti Južnom toku, to će morati učiniti iz Srbije. Postoji i plan da se i Rumunjska spoji iz Bugarske.
Ukrajina će tako izgubiti monopol na tranzit ruskog plina pa je opasnost od ponavljanja plinskog rata između Rusije i Ukrajine - zbog kojih se Europa dvaput, 2006. i 2008. minula.
