Prema izvješću Deloitta Srednje Europe o stavovima financijskih direktora u 2020., u čijem je ispitivanju sudjelovalo 558 najiskusnijih financijskih stručnjaka iz 12 zemalja, oni očekuju negativne poslovne rezultate u regiji, ali ih je 74 posto izjavilo kako su jednako optimistični kao i prije šest mjeseci ili optimističniji kad se radi o financijskim projektima njihovih tvrtki. Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteovom odjelu revizije i voditeljica CFO inicijative, istaknula je kako utjecaj epidemije koronavirusa, koja nije bila aktualna tijekom ispitivanja provedenog krajem 2019., nije uključen u nalaze.
- Učinak epidemije bit će znatan. Međutim i dalje smatramo kako su nalazi ispitivanja, kao i trendovi koji utječu na ključne pokazatelje na koje se nalazi odnose, vrijedni analize. Oni odražavaju osnovne stavove i uvjerenja financijskih rukovoditelja u regiji prije ulaska u dosad nezabilježeno razdoblje naše gospodarske povijesti te će osigurati mjerilo za usporedbu nakon što to razdoblje napustimo – izjavila je Tonžetić.
Na dva najvažnija pitanja istraživanja: o klimatskim promjenama te raznolikosti i uključivosti, velika većina financijskih direktora, između 59 do 88 posto ispitanika, odgovorila je kako osjeća malen ili nikakav pritisak ulagača, banaka, klijenata, zakonodavca, uprave i zaposlenika u pogledu poduzimanja mjera borbe protiv klimatskih promjena. Od 40 do 69 posto ih je odgovorilo kako njihova društva nisu odredila nikakve ciljne vrijednosti vezano za klimatske promjene. Što se tiče raznolikosti i uključivosti, 28 posto ispitanika izjavilo je kako imaju službenu strategiju za raznolikost i uključivost, dok je 40 posto njih izjavilo kako biltenima i posredstvom intraneta informira zaposlenika o njihovu pristupu raznolikosti i uključivosti. Njih 50 posto izjavilo je kako je pitanje spolne raznolikosti najvažnije.
- Rezultati u navedenim dvama područjima ispitivanja upućuju na to da bi se neka od najvećih poduzeća u našoj regiji trebala ozbiljnije baviti pitanjima zaštite okoliša te raznolikosti i uključivosti - zaključuje Tonžetić.
Najvažniji nalazi izvješća su:
- očekivani porast troškova poslovanja, uključujući porast troškova u pogledu radne snage, proizvodnje, prijevoza, nekretnina i usluga
- snažan pad optimizma financijskih direktora u pogledu gospodarskih izgleda u sljedećoj godini
- znatan porast broja financijskih direktora koji očekuju porast razine nezaposlenosti, od 21 posto u 2019. na 36 posto u 2020. Hrvatski su financijski direktori među najoptimističnijim u regiji te ih 60 posto očekuje pad razine nezaposlenosti
- povećanje broja financijskih direktora koji očekuju pad prihoda svojih društava u idućih 12 mjeseci (s 14 posto na 20 posto), premda 60 posto njih očekuje povećanje. U Hrvatskoj povećanje prihoda očekuje 72 posto ispitanika.
Pesimizam financijskih direktora izraženiji je u razmatranju širih gospodarskih problema nego o izglednim budućim rezultatima njihovih tvrtki.
- Oko tri četvrtine ispitanika ne smatra preuzimanje većih poslovnih rizika u 2020. dobrom idejom, ali ih ne odvraća od razmatranja rasta i ulaganja u budućnost. Čak 43 posto ih očekuje povećanje aktivnosti spajanja i preuzimanja, u Hrvatskoj ih je 44 posto, a samo šest posto očekuje pad aktivnosti.
Ključno je da financijski direktori očekuju neznatno sporiji rast BDP-a, prosječno dva posto u 2020. u odnosu na 2,3 posto u 2019. Njih 36 posto očekuje porast nezaposlenosti u sljedećoj godini, ali kad se radi o njihovim društvima samo 25 posto očekuje njezino smanjenje. Samo pet posto više financijskih direktora smatra da postoji visoka razina nesigurnosti poslovanja nego u 2019. i taj postotak iznosi 40 posto. Prema mišljenju financijskih direktora dva su najveća područja rizika u 2020., njih 51 posto misli da su to rastući troškovi poslovanja, 49 posto da se radi o nedostatku kvalificiranih radnika.
Rezultati cijelog izvještaja dostupni su ovdje.