Rastuća industrija psihodelika okuplja dobro osmišljene brendove koji nude primamljiva rješenja za različite potrebe potrošača. Psihodelici 2020. nisu rezervirani za znatiželjne studente koji vole eksperimentirati sa svakojakim opijatima, nego za zrelu čeljad koja u konzumaciji vidi priliku za ozdravljenje i duhovni rast
Da nije bilo globalne pandemije, ovu bi godinu obilježio komercijalni rast (najblaže rečeno) zanimljivog tržišta. Riječ je o nekoć stigmatiziranim psihodelicima koji su sada na mala vrata ušli ne samo u medicinu nego i industriju wellnessa u kojem pripravke na bazi LSD-ja, halucinogenih gljiva ili MDMA-a konzumiraju većinom potrošači s malo dubljim džepom.
Simbol generacije buntovnika
Točnije, kompanije koje su odlučile psihodelike uvrstiti u svoju ponudu gađaju istu ciljanu skupinu kao i, primjerice, Gwyneth Paltrow i njezin lifestyle-brend The Goop (glumica se reklamiranjem psihodelika bavila u prvoj epizodi Netflixova serijala 'The Goop Lab'). Psihodelici 2020., dakle, nisu rezervirani za znatiželjne studente koji vole eksperimentirati sa svakojakim opijatima, nego za zrelu čeljad koja u konzumaciji vidi priliku za ozdravljenje i duhovni rast.
O tome novom trendu i njegovoj povijesti nedavno je pisao magazin The Drum koji je, koristeći se izjavom Mark Hydena, direktora, u slobodnom prijevodu, Multidisciplinarne asocijacije za studiju o psihodelicima (MAPS), kratko i jasno objavio: 'Psihodelici se vraćaju!' A sad je vrijeme za njihovo brendiranje…
Prije nego što su se dotaknuli kompanija koje su nanjušile taj lukrativni biznis, u The Drumu su proveli čitatelje kroz povijest omraženih psihodelika koji su, posve slučajno, nastali 1938. u laboratoriju švicarskog kemičara Alberta Hofmanna. Hofmann je prepoznao potencijal LSD-ja za psihoterapeutske svrhe pa ga je zajedno sa psilocibinom (sastojak psihoaktivnih gljiva) slao u klinike i sveučilišta diljem svijeta. Do šezdesetih godina psihodelici su se zaista upotrebljavali u liječenju trauma i mentalnih poremećaja, ali o tome šira javnost nije imala pojma. Tek nakon što je dr. Timothy Leary odlučio proširiti njegovu upotrebu, mainstream-publika upoznala se s tim magičnim sastojkom i počela ga rabiti i u rekreativne svrhe. Acid je tako postao simbolom nove generacije buntovnika, rock'n'rolla i hipija, ali zbog česte zloupotrebe američka vlada odlučila ga je 1966. zabraniti zakonom.
Primamljivi vizuali
Sve do prije dvije godine malo je komu padalo na pamet psihodelike vratiti u legalnu igru. Led je probio Michael Pollan koji je u svom bestseleru 'How to Change Your Mind' pisao o novim znanstvenim otkrićima o važnosti psihodelika u kontekstu svijesti, umiranja, ovisnosti, depresije i transcendentalnosti.
Kako je za The Drum objasnio JR Rahn, direktor kompanije MindMed, ta je knjiga destigmatizirala psihodelike i postala glavna tema na večernjim druženjima Amerikanaca.
Rahnova tvrtka jedna je od prvih koje su odlučile sudjelovati u renesansi psihodelika, ona reklamira i stavlja na tržište proizvode koji bi trebali služiti za javnu medicinsku upotrebu (s legalnim sastojcima ili količinom) jednako kao što su činile kompanije na tržištu medicinske marihuane i kanabisa.
Baš kao potonja, rastuća industrija psihodelika okuplja dobro osmišljene brendove koji nude primamljiva rješenja za različite potrebe potrošača. Kao primjere The Drum navodi MycoMedications, luksuzni retreat čiji je vizualni identitet osmislio norveški dizajner Anders Bakken, zatim Mud/Wtr, napitak sa psilocibinom u stiliziranom pakiranju koji se reklamira kao alternativa kavi, te Rainbo, održivi 'gljivarski' brend koji dizajnom podsjeća na kakav brend ljepote.
U tom svijetu legalnih psihodelika u kojem živi nada da će više sastojaka biti dekriminalizirano ističe se i medijski brend DoubleBlind koji su osnovale novinarke Shelby Hartman i Madison Margolin. Prije su surađivale s Rolling Stoneom, Viceom i LA Weeklyjem, a u svom magazinu pokrivaju psihodelične teme u nadi da će tako ohrabriti sve više potrošača da iskušaju blagodati halucinogena.