Piše: Vlatko Kesegić, Fima-vrijednosnice
Izuzev događaja u Ukrajini, koji drže financijska tržišta diljem svijeta u stanju konstantne napetosti, glavni faktor u 2022. godini koji utječe na sentiment i oblikovanje očekivanja ulagača je zasigurno pitanje inflacije i budućih kamatnih stopa.
U kojoj mjeri se promjene ovih očekivanja mijenjaju najbolje odražavaju obveznička tržišta. Naime, od početka godine intenvizirala se rasprodaja obveznica kao reakcija na objavljene podatke o visokim stopama inflacije diljem svijeta koji ne pokazuju znakove usporavanja. Navedeno je za rezultat imalo stabilan rast prinosa obveznica na višegodišnje vrhunce pa je tako primjerice prinos američke 10-godišnje obveznice porastao na razinu od preko 2 posto, dvostruko više nego je iznosio na kraju 2020. godine i 30 posto više nego na kraju prošle godine.
Iako izvanredni događaji, poput ranije spomenutih u Ukrajini, utječu na bijeg investitora u sigurniju imovinu poput obveznica i time podupiru stabilnost njihovih prinosa, na financijskim tržištima u ovom trenutku ipak prevladava konsenzus da će doći do ubrzavanja normalizacije u politici središnjih banka s ciljem obuzdavanja inflacije i time rasta ključnih kamatnih stopa. Tako je primjerice Velika Britanija već povećala ključnu kamatnu stopu na 0,5 posto, a isto će, gotovo pa sigurno, učiniti američki Fed, te krajem godine i Europska središnja banka.
U uvjetima rastućih kamatnih stopa, investitori smatraju, najveću će korist imati financijski sektor što potvrđuje izvedba dionica europskih banaka od početka godine. Za razliku od STOXX indeksa europskog bankarskog sektora koji s porastom od 7 posto bilježi kretanje iznad izvedbe ostatka tržišta, pan-europski indeks europskih dionica STOXX 600 imao je turbulentan početak godine i trenutno bilježi pad od preko 6 posto u 2022. godini.
Pozitivni trendovi u kretanjima dionica europskih banka vidljivi su i na Zagrebačkoj burzi. Od početka godine dionice domaćih banaka bilježe osjetno bolju izvedbu u odnosu na glavni dionički indeks Crobex. Tablica u nastavku donosi pregled promjena cijena najlikvidnijih dionica banaka na Zagrebačkoj burzi u 2022. godini u odnosu na indeks.
Osim što ovome doprinose očekivanja nastavka oporavka poslovanja hrvatskih banaka zahvaljujući ubrzanju domaćih gospodarskih aktivnosti nakon pandemije te novih, za banke, pozitivnijih kamatnih uvjeta, investitori su pozitivno nastrojeni prema ovim dionicama i zbog potencijalnih iznadprosječnih dividendi koje bi ove godine banke mogle isplatiti.
Naime, početkom 2021. godine u svrhu očuvanja stabilnosti financijskog sustava zbog recesije izazvane pandemijom HNB je donio odluku o ograničenju raspodjela za sve banke što je značilo i zabranu isplatu dividende. Ova je odluka prijevremeno ukinuta već krajem rujna 2021. godine zahvaljujući bržem nego očekivanom oporavku gospodarstva usprkos još uvijek aktualnoj pandemiji pa se ni rezultati banka nisu pretjerano razlikovali od rezultata prije pandemije.
Dapače, u slučaju Hrvatske poštanske banke (HPB) posljednji rezultati bili su rekordni. Ova banka, koja je još uvijek u državnom vlasništvu, objavila je povijesno rekordnu neto dobit od 207 milijuna kuna za prvih devet mjeseci 2021. godine. A s obzirom da ova banka nije isplatila dividendu unazad nekoliko godina, nevezano za zabranu isplate od strane HNB-a, investitori počinju kalkulirati na početak promjene u politici isplate dividendi.
Sve navedeno utjecalo je na pozitivnu izvedbu dionice koja s porastom od gotovo 10 posto u 2022. godini nadmašuje rast ostatka tržišta kao i ostalih izdanja unutar sektora. Slični odnosi su prisutni i na jednogodišnjoj razini. Prikazano grafikonom u nastavku, dionica HPB-a je u zadnjih godinu dana značajno nadmašila kretanje indeksa Crobex za više od 50 postotnih poena.
Na isplatu očekivanih dividendi nisu dugo morali čekati dioničari Istarske kreditne banke (IKBA). Ova umaška banka je prvo isplatila 80 kuna dividendu krajem prošle godine te nedavno najavila dodatnih 80 kuna dividende za isplatu u ovoj godini. Pri trenutnoj cijeni dionice od 1980 kn, dividenda u iznosu od 80 kuna po dionici reprezentira bruto dividendni prinos od solidnih 4 posto. Investitori osim dividendi mogu biti zadovoljni i sa kapitalnim dobicima s obzirom da je dionica porasla gotovo 5 posto od početka godine, odnosno 38 posto u posljednjih godinu dana; oboje izvedba iznad ostatka tržišta kao i u slučaju HPB-a.
A potencijalno najveći isplatitelj dividende mogla bi biti Zagrebačka banka (ZABA), u apsolutnom kao i relativnom iznosu. Najveća domaća banka je u prošlosti bila darežljiva kada je u pitanju isplata dividendi. Naime, Zaba je u godinama koje nisu bile pogođene izvanrednim događajima poput krize u Agrokoru ili pandemije isplaćivala dividende u rasponu od 5 do 6 kuna po dionici. Navedeno bi se pri trenutnoj cijeni preslikalo na bruto dividendni prinos od oko 8 posto.
Oporavak poslovanja ove banke prikazan u nedavno objavljenom izvještaju za 2021. godinu, podupire očekivanja ulagača vezana za dividendu. Zbog navedenog dionica bilježi rast od 4 posto od početka godine odnosno 22 posto u posljednjih godinu dana što je bilo dovoljno da se nadmaši izvedba indeksa.
Ipak, investitori ne bi trebali zaboraviti da očekivano okruženje povišenih kamatnih stopa znači smanjivanje apetita za rizičnim vrstama imovine poput dionica. Isto tako, prebrzo dizanje kamatnih stopa u svijetu u slučaju nekontrolirane inflacije može pogurati globalnu ekonomiju u novu recesiju. U tom slučaju, ulagači bi potencijalne dividende mogli i preplatiti.
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:
Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.