Na zasjedanju Eurospke središnje banke (ECB) referentne kamatne stope ostale su nepromijenjene (depozitna stopa na -0,5%, glavna stopa refinanciranja na 0,0%, granična stopa refinanciranja na 0,25%). Odluka o daljnjem ne snižavanju referentnih kamatnih stopa indicira kako ECB više ne vjeruje u učinkovitost ovog alata.
- Program neto kupnje obveznica (APP) koji trenutno iznosi u prosjeku 20 milijardi eura mjesečno ECB namjerava povećati za dodatnih 120 milijardi eura do kraja godine. Pri tome će fokus biti na korporativnim obveznicama. Do slijedećeg ciljanog programa dugoročnog refinanciranja (TLTRO III), ECB će ponuditi dodatni program dugoročnog financiranja (LTRO) s punom alokacijom i po stopi jednakoj prosječnoj depozitnoj stopi za vrijeme trajanja programa - stoji u analizi RBA.
Program dugoročnog refinanciranja (LTRO) između lipnja 2020. i lipnja 2021. imat će još povoljnije uvjete:
- Kamatna stopa će biti jednaka prosječnoj glavnoj stopi refinanciranja kroz cijelo razdoblje do dospijeća umanjena za 25bb.
- Za banke koje ne smanjuju volumene kredita, kamatna stopa bi trebala biti niža i može biti čak jednaka prosječnoj depozitnoj stopi umanjenoj za 25bb kroz cijelo razdoblje do dospijeća.
- Maksimalni volumen koji banke mogu 'povući' iz ESB-a povećat će se na 50% volumena prihvatljivih kredita.
- Čelnici ESB-a će razviti prijedloge za ublažavanje postojećih standarda za prihvatljive kolaterale za TLTRO.
Pri tome Upravno vijeće ECB-a očekuje da će referentne kamatne stope ostati na sadašnjim ili nižim razinama dok se inflacija održivo ne bude kretala/približila ciljanoj razini od 2%. Program neto kupnje obveznica trebao bi završiti neposredno prije prvog povećanja referentne kamatne stope dok će refinanciranje dospjelih obveznica stečenih u okviru trenutnog programa kupovine obveznica trajati još dugo vremena nakon prvog povećanja kamatnih stopa.
- Smatramo kako posljednje mjere ESB-a treba promatrati kao odgovor monetarne politike na ekonomske rizike povezane sa širenjem ili pokušajem obuzdavanja koronavirusa. Ovakve odluke u određenoj su mjeri bile i očekivane te su vjerojatno ispunile očekivanja sudionika na financijskim tržištima iako je smanjenje depozitne stope za oko 15bb ranije bilo ugrađeno u cijene financijskih instrumenata - stoji u analizi RBA.
Iatodobno, kontinuirani deprecijacijski pritisci na domaću valutu naveli su HNB da drugi put ovaj tjedan intervenira na deviznom tržištu. Nakon što je tečaj EUR/HRK dosegao razinu od 7,6 kuna za euro, HNB je bankama prodala dodatnih 348 milijuna eura, po prosječnoj cijeni od 7,554019 kuna za euro (ukupno 735 milijuna eura ovog tjedna).
S obzirom na visoku količinu deviznih rezervi akumuliranih u prethodnim godinama, za očekivati je da će HNB nastaviti sa ublažavanjem budućih potencijalnih deprecijacijskih pritisaka na kunu. Trgovanje je privedeno kraju dana na razinama od oko 7,605 kuna za euro. Tečaj EUR/USD tokom četvrtka zabilježio je pad ispod 1,11 dolara za euro, međutim uslijedio je brzi oporavak te se krajem dana vratio na razine od oko 1,12 dolara za euro.