Volumen trgovanja bitcoinom raste u Turskoj jer sve autoritativnija vlada marljivo radi na tome da devalvira svoju valutu, liru.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je na vlasti od 2003., nedavno je na medijskoj konferenciji branio kontinuirano sporno smanjenje kamatnih stopa svoje središnje banke usred rastuće dvoznamenkaste inflacije koja iznosi oko 20 posto.
Valutna tržišta odlučno su odgovorila na očekivani potez, pri čemu je lira izgubila 15 posto svoje vrijednosti u jednom trenutku u odnosu na američki dolar u samo jednom danu. Neki turski građani odlučili su svoju financijsku sigurnost preseliti na bitcoin. BTCTurk, jedna od nekolicine lokalnih kripto mjenjačnica koje nude lira/BTC konverzije, zabilježila je zamjetan porast volumena, prema javnim podacima.
Erdoganova vlada zabranila je kriptovalute za plaćanja u travnju, ali posjedovanje kriptovaluta legalno je u Turskoj, barem za sada. Nažalost, logika trenutne situacije mogla bi natjerati Erdogana da dodatno pooštri regulaciju, jer bi svaka otvorena trgovina lire u bitcoin mogla dodatno pritisnuti liru omogućavanjem kapitalnog leta izvan zemlje.
Erdogan je, kako se izvješćuje, tvrdio da će snižavanje kamatnih stopa, što novac čini jeftinijim i izdašnijim, na neki način zaustaviti inflaciju. Ali njegovo razmišljanje potpuno je nerazumljivo. Nedavno je o kamatnim stopama govorio kao o "vragu", što se možda može protumačiti kao poziv na islamski moral pred ekonomskom stvarnošću.
- To je jednostavno ludo, nema opravdanja za ovaj potez jer nije bilo nikakvog opravdanja za smanjenje stope koje smo vidjeli do sada ove godine. Erdogan sam vodi monetarnu politiku – rekao je jedan upravitelj imovine za Wall Street Journal.
Nije teško zaključiti Erdoganov stvarni motiv za printanje novaca. Održavanje nižih stopa jedan je od samo nekoliko alata koje ima za poticanje turskog gospodarstva. Turska je doživjela kratkoročne udare na svoje gospodarstvo zahvaljujući regionalnoj nestabilnosti i pandemiji, što je devastiralo turizam.
Dugoročnija slika još je šokantnija. Od 2013. turski BDP pao je s više od 950 milijardi na 720 milijardi američkih dolara, djelomično zahvaljujući nestabilnosti nakon neuspjelog državnog udara protiv Erdogana 2016. godine. Erdoganovi pokušaji da ponovno stvari stavi pod kontrolu godinama su bili duboko neuobičajeni, posebno oslanjajući se na neodržive razine duga u cijelom gospodarstvu.
Međutim, Erdogan više nema neovisno ekonomsko vijeće koje bi ga savjetovalo, nakon što je otpustio niz guvernera središnje banke koji se nisu s njim slagali. To čini trenutni val nestabilnosti još opasnijim za sve turske stanovnike.
Erdoganova Turska brzo postaje studija slučaja potencijalnih koristi bitcoina za stanovnike zemalja s nestabilnim valutama, ili autoritarnim čelnicima koji će vjerojatno težiti kratkoročnoj inflatornoj politici. Srećom, Turska je usko povezana s Europom, a Turci trenutno imaju barem određeni pristup dolarima i eurima kako bi zaštitili svoje bogatstvo. U mnogim drugim slično problematičnim regijama, do tog luksuza je teško doći, ostavljajući bitcoin jedinom opcijom.