Iako u ne baš povoljnom trenutku gleda li se strogo ekonomski, Komisija je prošli tjedan predložila direktivu o minimalnoj plaći kako bi radnici u cijeloj Europskoj uniji bili zaštićeni primjerenom minimalnom plaćom, dovoljnom za pristojan život.
Kako stoji u njezinu obrazloženju, primjerene minimalne plaće imaju pozitivan socijalni učinak i širu gospodarsku koristu vidljivu u smanjenju nejednakosti plaća, održavanju potražnje i jačanju poticaja za rad. Minimalne plaće mogu utjecati i na smanjenje razlika između plaća muškaraca i žena jer na minimalcu češće rade žene nego muškarci.
- Prijedlogom se usto osigurava pošteno tržišno natjecanje te tako štite poslodavci koji radnicima isplaćuju pristojne plaće - poručuju iz Komisije.
Minimalni standardi
Upravo zato što je aktualna kriza najviše pogodila sektore s visokim udjelom slabo plaćenih radnika, poput čišćenja, maloprodaje, zdravstvene i dugotrajne skrbi, osiguranje pristojnog života radnicima u tim sektorima i smanjenje siromaštva iznimno je važno, ne samo tijekom krize nego i gospodarskog oporavka. Minimalac, inače, postoji u svim članicama, s tim da je zakonski propisan u 21, a u preostalih šest (Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska) to se rješava kolektivnim ugovorima. No, ističu iz Komisije, te su plaće u većini članica nedovoljne ili na njih ne ostvaruju pravo svi radnici.
Direktivom bi stoga bio stvoren okvir za primjerenije minimalne plaće i širu upotrebu tog instrumenta. Prijedlog je potpuno usklađen s načelom supsidijarnosti jer se njime uspostavljaju minimalni standardi uz poštovanje nadležnosti članica i autonomije i slobode ugovaranja socijalnih partnera. Članice se direktivom ne obvezuje na zakonsko definiranje minimalne plaće i ne utvrđuje se njezina razina.
Cilj je Komisije promicati kolektivno pregovaranje o plaćama u svim članicama, a one sa zakonski reguliranom minimalnom plaćom trebale bi uspostaviti uvjete za određivanje primjerene razine najniže plaće.
Provedba i praćenje
- Ti uvjeti posebno uključuju jasne i stabilne kriterije za određivanje minimalne plaće, okvirne referentne vrijednosti za procjenu primjerenosti te redovito i pravodobno ažuriranje minimalnih plaća. Od tih se država članica također traži da razlike među minimalnim plaćama i odbici na njih budu razmjerni i obrazloženi te da u određivanje i ažuriranje zakonske minimalne plaće uključe socijalne partnere - stoji u priopćenju.
Uz to direktiva predviđa bolju provedbu i praćenje zaštite ostvarene minimalnom plaćom kako bi radnici uistinu i ostvarili svoje pravo na primjerenu minimalnu plaću, a poduzeća bila zaštićena od nepoštenog tržišnog natjecanja. Predloženom direktivom predviđa se da države članice Komisiji godišnje šalju podatke o zaštiti koja se ostvaruje minimalnom plaćom.