Europska središnja banka (ECB) značajno je u četvrtak podigla procjenu stope inflacije u eurozoni u ovoj godini i najavila brži tempo kupnje imovine u idućem kvartalu kako bi osigurala povoljne uvjete financiranja gospodarstva. Ove godine ECB sada očekuje inflaciju od 1,5 posto, nasuprot 1,0 posto projiciranih u izvješću u prosincu 2020.
Podsjetivši da je u siječnju i veljači inflacija u eurozoni iznosila 0,9 posto, nakon minus 0,3 posto u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu, predsjednica ECB-a Christine Lagarde pripisala je ubrzani rast cijena na početku godine privremenim čimbenicima i višim cijenama energije.
U 2022. godišnja inflacija trebala usporiti na 1,2 posto, čime je ECB blago podigao dosadašnju procjenu. U 2023. inflacija bi trebala blago ubrzati, na 1,4 posto, čime je banka potvrdila procjenu iz prosinca. Potvrdili su i vrijednost pandemijskog programa kupnje imovine (PEPP) od 1.850 milijardi eura, napomenuvši da će ostati na snazi minimalno do kraja ožujka iduće godine.
Istaknuli su ipak da u drugom kvartalu očekuju "znatno brži tempo kupnje imovine" u sklopu kriznog programa.
"Temeljem zajedničke procjene uvjeta financiranja i izgleda za inflaciju, upravno vijeće očekuje da će kupnje u sklopu PEPP-a u idućem kvartalu provoditi znatno bržim tempom nego u prvim mjesecima ove godine", stoji u priopćenju. Napominju da su kamatne stope na tržištu porasle od početka godine, "što predstavlja rizik za šire uvjete financiranja".
Ako se ne kontrolira, eventualni značajan i tvrdokoran rast kamatnih stopa na tržištu "mogao bi se pretočiti u preuranjeno zaoštravanje uvjeta financiranja za sve sektore gospodarstva", tumače u ECB-u.
"To nije poželjno u razdoblju u kojem je očuvanje povoljnih uvjeta financiranja i dalje nužno kako bi se ublažila neizvjesnost i poduprlo povjerenje", ističu.
Neizvjesnost je istaknula i čelnica ECB-a Christine Lagarde, ukazavši na tvrdokorno širenje zaraze, nove sojeve koronavirusa i posljedično zaoštravanje epidemioloških mjera i dodavši da će ekonomska aktivnost u eurozoni u prvom tromjesečju vjerojatno pasti.
U ostatku godine očekuje se stabilan oporavak, s obzirom na nastavak cijepljenja protiv covida 19 i planirano ublažavanje mjera suzbijanja zaraze.
Prema najnovijim projekcijama za gospodarstvo, koje su uglavnom nepromijenjene u odnosu na one iz prosinca, u 2021. očekuje se rast gospodarstva od 4,0 posto, u 2022. od 4,1 posto, a u 2023. od 2,1 posto.
Na današnjoj sjednici zadržane su i postojeće kamatne stope, uključujući glavnu stopu refinanciranja u visini nule i negativnu kamatnu stopu na depozite od 0,5 posto.