Cijena hrane u prosincu bila je za 0,9 posto manja u odnosu na studeni, ali je i dalje čak 23,1 posto veća u odnosu na prosinac 2020. godine.
Osim mliječnih proizvoda, vrijednosti svih podindeksa zabilježile su mjesečne padove, pri čemu su međunarodne cijene biljnih ulja i šećera značajno padale iz mjeseca u mjesec.
FAO indeks cijena žitarica u prosincu je u prosjeku iznosio 140,5 bodova, što je 0,9 bodova (0,6 posto) manje u odnosu na studeni. Izvozne cijene pšenice pale su u prosincu zbog poboljšane ponude nakon žetve na južnoj hemisferi i usporavanja potražnje. Međutim, cijene kukuruza bile su čvršće, potkrijepljene snažnom potražnjom i zabrinutošću zbog trajne suhoće u Brazilu. Usprkos tome, cijene ječma su se lagano smanjile. Međunarodne cijene riže također su omekšale u prosincu, budući da se potražnja ponovno smanjila, a valute oslabile u odnosu na američki dolar kod raznih velikih dobavljača.
Za 2021. kao cjelinu, FAO indeks cijena žitarica u prosjeku je iznosio 131,2 boda, što je 28,0 bodova (27,2 posto) više u odnosu na 2020. i najviši godišnji prosjek zabilježen od 2012. Godine 2021. cijene kukuruza i pšenice bile su 44,1 i 31,3 posto više od njihovih odgovarajućih prosjeka, uglavnom zbog velike potražnje i manje ponude, osobito među velikim izvoznicima pšenice. Riža je bila jedina glavna žitarica koja je zabilježila pad cijena u 2021., a kotacije su pale u prosjeku 4,0 posto ispod razine iz 2020. godine.
Indeks cijena biljnog ulja FAO prosječno je iznosio 178,5 bodova u prosincu, što je za 6,1 bod (ili 3,3 posto) u odnosu na nedavne rekordne vrijednosti. Pad je uzrokovan slabljenjem cijena palminog i suncokretovog ulja, dok su vrijednosti sojinog i repičinog ulja ostale praktički nepromijenjene iz mjeseca u mjesec.
Međunarodne cijene palminog ulja pale su u prosincu, prvenstveno zbog smanjene globalne potražnje za uvozom usred zabrinutosti zbog utjecaja sve većeg broja slučajeva COVID-19. U međuvremenu, međunarodne kotacije suncokretovog ulja također su bile slabije, što odražava racioniranje potražnje. Nasuprot tome, svjetske cijene sojinog i repičinog ulja zadržale su svoju cijenu. Za 2021. kao cjelinu, FAO indeks cijena biljnog ulja u prosjeku je iznosio 164,8 bodova, što je čak 65,4 boda (ili 65,8 posto) više u odnosu na 2020. i predstavlja najviši godišnji maksimum svih vremena.
Milječni proizvodi
Indeks cijena mliječnih proizvoda FAO prosječno je iznosio 128,2 boda u prosincu, što je 2,3 boda (1,8 posto) više u odnosu na studeni i 19,0 bodova (17,4 posto) iznad vrijednosti iz prosinca 2020. U prosincu su međunarodne kotacije za maslac i mlijeko u prahu nastavile rasti, potpomognute visokom globalnom uvoznom potražnjom, zajedno s malim izvoznim zalihama, što je rezultat manje proizvodnje mlijeka u zapadnoj Europi i Oceaniji. Unatoč niskoj proizvodnji mlijeka, proizvodnja sira u zapadnoj Europi porasla je jer su proizvođači preferirali sir u odnosu na alternativne mliječne proizvode, što je uzrokovalo marginalni pad cijena sira. U 2021., FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda iznosio je u prosjeku 119,0 bodova, što je povećanje od 17,2 boda (16,9 posto) u odnosu na 2020.
FAO-ov indeks cijena mesa u prosincu je u prosjeku iznosio 111,3 boda, neznatno se promijenio u odnosu na studeni i 16,5 bodova (17,4 posto) iznad svoje vrijednosti iz prethodne godine. U prosincu su cijene peradi pale, prvenstveno zbog povećane globalne izvozne ponude, dok su cijene ovaca pale zbog povećane ponude iz Oceanije. U međuvremenu, cijene svinjskog mesa pale su šesti mjesec zaredom, iako neznatno, budući da je nastavak pritiska na smanjenje koji proizlazi iz pada kineskog uvoza nadoknađen povećanom predbožićnom prodajom u glavnim zemljama proizvođačima. U 2021. FAO-ov indeks cijena mesa u prosjeku je iznosio 107,6 bodova, što je 12,1 bod (12,7 posto) više u odnosu na 2020. U različitim kategorijama, ovčje meso zabilježilo je najveći rast cijena, a slijede ga goveđe i meso peradi, dok su cijene svinjskog mesa neznatno pale.
FAO indeks cijena šećera u prosincu je u prosjeku iznosio 116,4 boda, što je za 3,8 bodova (3,1 posto) manje u odnosu na studeni i najniže u pet mjeseci. Pad u prosincu odražava zabrinutost zbog utjecaja varijante Omicron COVID-19 na globalnu potražnju za šećerom nakon nastavka mjera suzbijanja u mnogim regijama. Slabljenje brazilskog reala u odnosu na američki dolar i niže cijene etanola također su pridonijele snižavanju svjetskih cijena šećera u prosincu. Za cijelu godinu, FAO indeks cijena šećera u prosjeku je iznosio 109,3 boda, što je povećanje od 29,8 bodova (ili 37,5 posto) u odnosu na 2020. i najviše od 2016.
DZS za studeni
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u studenome 2021. u odnosu na listopad 2021. u prosjeku su više za 0,7%. U odnosu na studeni 2020., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 4,8%, dok su u godišnjem prosjeku više za 2,0%.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u studenome 2021. u odnosu na listopad 2021. najviše su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su u prosjeku više za 1,5 posto. Istodobno su cijene alkoholnih pića i duhana u studenome 2021. u odnosu na listopad 2021. u prosjeku ostale na razini cijena iz listopada 2021.
Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u studenome 2021. u odnosu na listopad 2021. imale su cijene hrane i bezalkoholnih pića (za 0,41%)