Hrvatski sporazum talac krize u Sloveniji

Slovenski bi parlament u srijedu mogao izabrati Alenku Bratušek iz stranke Pozitivna Slovenija (PS) za mandatarku za sastav nove vlade, ali time se ne rješava pitanje ratifikacije hrvatskog pristupnog sporazuma s EU, koji bi čak mogao postati taocem političke krize u Sloveniji.

Ukoliko Alenka Bratušek bude izabrana za mandatarku, neizvjesno je hoće li ona uspjeti sastaviti vladu, što je ovisno o usklađivanju programskih razlika između stranaka koje bi u toj vladi sudjelovale, a najizrazitije se odnose na način sanacije bankarskog sustava i privatizaciju državnih poduzeća.

Socijalni demokrati (SD) Igora Lukšiča i centristička Građanska lista (GL) Gregora Viranta o tome imaju suprotstavljene koncepte. I Lukšič i Virant ovih su dana, razvijajući scenarije do kojih može doći ako Bratušek ne bi uspjela sastaviti vladu u kojoj bi bile i njihove stranke, spominjali 16. lipnja kao datum kad bi bilo moguće održati prijevremene izbore i tako završiti krizu koja traje već gotovo dva mjeseca.

Do izbora nove vlade pregovore s Hrvatskom o Ljubljanskoj banci i dalje će voditi predsjednik vlade Janez Janša, čak i u slučaju ako mu parlament u srijedu izrekne nepovjerenje, jer bi u tome slučaju vlada na odlasku obavljala već započete tekuće poslove.

Ako dođe do formiranje nove vlade, a dogovora o Ljubljanskoj banci još ne bude, u igru bi se kao pregovarač vratio Karl Erjavec, koji bi u novoj vladi, kako se nagađa, opet preuzeo ministarstvo vanjskih poslova.

I Janša i Erjavec, koji su se u međuvremenu 'razišli' i po pitanju Ljubljanske banke, od samog izbijanja krize tvrde da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora kao jedan od prioriteta ne smije biti ugrožena političkim prilikama u Sloveniji, jer se s njome sve stranke slažu, uz uvjet da prije toga bude riješeno pitanje Ljubljanske banke.

- Najmanje što koalicijski partneri žele jest četvreromjesečna kriza, s izbornom kampanjom u kojoj bi ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora bila jedna od tema - izjavio je krajem siječnja Janez Janša. On je tom prilikom rekao da je ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora za njegovu vladu jedan od tri prioriteta, s obzirom da to zahtijeva dvotrećinsku parlamentarnu većinu, te da ratifikaciju ne bi mogao ni predložiti ako bi njegova vlada, kako su neki predlagali, dala ostavku.

Mišljenje da Ljubljansku banku i ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora nikako ne treba uključivati u moguće predizborne kalkulacije stranaka više je puta u svojim javnim istupima spomenuo u zadnje vrijeme i sam Erjavec. Budući da ga je Janša smijenio s mjesta pregovarača o Ljubljanskoj banci još prije nego što je Erjavec dao ostavku u vladi, ostaje upitnim može li se dogovor postići do najavljenog susreta predsjednika hrvatske vlade Zorana Milanovića s Janšom 10. ožujka.

Janša vjeruje da je to moguće, no Tone Kajzer iz njegova kabineta koji je sada zadužen za kontakte s hrvatskom stranom izjavio je u subotu da previše tijesno postavljeni rokovi mogu ponekad biti smetnja.

Ukoliko pokušaji stabilizacije slovenske političke pozornice ne uspiju u kratkom vremenu, a u međuvremenu se ne riješi pitanje Ljubljanske banke, onda bi se zbog približavanja rokova za ratifikaciju stvari u Sloveniji mogle zakomplicirati. Prijedlog zakona o ratifikaciji parlamentu mora podnijeti vlada, a sadašnja vlada sa samo šest ministara na granici je kvoruma za donošenje odluka.

S druge strane, i u slučaju raspisivanja prijevremenih izbora parlament ne bi bio odmah raspušten i mogao bi u jednokratnom postupku potvrditi zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora, ako mu ga u postupak dade vlada. No, u slučaju da odnosi s Hrvatskom postanu predizbornom temom, opet bi mogli proraditi uski stranački interesi. To se na primjer zbog graničnog prijepora i unutarstranačkih odnosa u slovenskoj politici dogodilo prije nekoliko godina, kad je Slovenija među zadnjima ratificirala hrvatski pristupni protokol za ulazak u NATO, a neke marginalne političke skupine prikupljale potpise za referendum s ciljem da se ratifikacija poništi.

Ako se pitanje Ljubljanske banke ne riješi u roku nekoliko tjedana, odnosi s Hrvatskom mogli bi ući u političke kalkulacije stranaka pred izbore. Osim toga, u slučaju da izostane planirana reforma zakona o referendumu, postojala bi opasnost blokiranja ratifikacije čak i ako bi je parlament proveo.

Prema sadašnjem zakonskom rješenju, svaki zakon, pa i međunarodni ugovor, koji slovenski parlament donese može se privremeno zaustaviti inicijativom da se o zakonu izjasne birači na referendumu. Po sadašnjem rješenju, za takvu blokadu dovoljno je prikupiti samo nekoliko tisuća potpisa.