Novo Deloitteovo Globalno ispitivanje mišljenja milenijalaca u 2020. otkriva da su milenijalci i generacija Z odlučni u namjeri da izgrade bolju budućnost unatoč neviđenim zdravstvenim i gospodarskim promjenama izazvanima pandemijom virusa COVID-19. Deveto izdanje ovog ispitivanja otkrilo je kako se obje generacije odupiru neprilikama i odlučne su pokrenuti pozitivne promjene u svojim zajednicama i diljem svijeta.
Ovogodišnje se ispitivanje sastoji od dva dijela: 'prvog' ispitivanja 18.426 milenijalaca i pripadnika generacije Z u 43 države provedenog u razdoblju od studenoga 2019. do početka siječnja 2020. te 'drugog' ispitivanja 9102 pojedinaca u 13 država u razdoblju od travnja do svibnja 2020. u jeku svjetske pandemije. Brojna su pitanja iz prvog ispitivanja ponovljena kako bi se izmjerio utjecaj pandemije na mišljenje ispitanika.
- Međutim, unatoč nesigurnim i obeshrabrujućim uvjetima, milenijalci i generacija Z pokazuju zadivljujuću otpornost i odlučnost poboljšati svijet. Dok obnavljamo naša gospodarstva i društvo, mladi će ljudi imati ključnu ulogu u oblikovanju tog svijeta koji nastaje - dodao je Bazianec.
Izvješće pokazuje da su posljedice pandemije snažno utjecale na karijere mladih. U vrijeme provedbe ispitivanja, skoro 30 posto ispitanika koji pripadaju generaciji Z i približno četvrtina mlađih milenijalaca (25 – 30 godina) izjavilo je da su izgubili svoje radno mjesto ili su poslani na privremeni, neplaćeni odmor. Samo su trećina milenijalaca i 38 posto ispitanika iz generacije Z koji su sudjelovali u drugom ispitivanju izjavili kako su njihov radni status i dohodak nepromijenjeni.
Zaključak utemeljen na ovogodišnjem ispitivanju složen je, ali ulijeva nadu: čak i usred krize, milenijalci i pripadnici generacije Z predani su poboljšanju društva i teže svijetu u kojem poduzeća i vlade dijele njihove želje.
Stres i mentalno zdravlje i dalje su ključni problemi
Prije pandemije, 52 posto pripadnika generacije Z i 50 posto milenijalaca u 13 država u kojima je ispitivanje provedeno dva puta izjavili su kako su pod stresom sve vrijeme ili većinu vremena. Ispitanici su naveli da su glavni izvori njihova stresa zabrinutost za dobrobit svoje obitelji, dugoročne financije i poslovni izgledi. Zanimljiv je podatak da je razina stresa ispitanika iz obje generacije pala u drugom ispitivanju, ćemu je vjerojatno doprinijelo usporavanje života u izolaciji.
Unatoč neznatnom padu u drugom ispitivanju, stres i mentalno zdravlje i dalje su ključni problemi mlađih generacija u radnom okruženju. Otprilike jedna trećina milenijalaca i pripadnika generacije Z uzela je slobodne dane zbog stresa, no skoro polovica njih je svojim poslodavcima navela drugi razlog odsutnosti. Dobra je vijest da fleksibilna organizacija rada, koja je sada vrlo zastupljena zbog pandemije, može biti jedno od mogućih rješenja. Čak se 69 posto posto milenijalaca i 64 posto pripadnika generacije Z složilo kako bi mogućnost rada od kuće u budućnosti smanjilo stres.
Financijska nesigurnost posebno je stresna za milenijalce, od kojih je većina započela karijere početkom Velike recesije te se sada mora suočiti s još jednim gospodarskim padom. Tijekom prvog ispitivanja, više je milenijalaca (50 posto) smatralo kako će se njihova financijska situacija pogoršati ili ostati ista u sljedećoj godini nego što ih je smatralo kako će se njihova situacija poboljšati (42 posto). Analiza rezultata ispitivanja iz samo 13 država koje su sudjelovale u drugom ispitivanju otkrila je da 61 posto milenijalaca obilježava istovjetan nedostatak optimizma tijekom pandemije, što je skok od 7 posto u odnosu na prvo ispitivanje. Ipak, utvrdili smo određeni kratkoročni optimizaa jer je više od polovice milenijalaca u drugom ispitivanju i skoro polovica pripadnika generacije Z izjavilo da su uštedjeli otprilike svoje tri plaće, što će im pomoći u suočavanju s financijskim posljedicama pandemije.
Želja za poboljšanjem svijeta – i očekivanje da drugi slijede taj model
Mlađe generacije pitanje društvene svrhe smatraju svojim pozivom. U drugom su ispitivanju sudionici naveli da poduzimaju 'društveno odgovorne' radnje za dobrobit planeta i društva. Kriza prouzročena pandemijom koronavirusa možda je osnažila njihova nastojanja jer su skoro tri četvrtine ispitanika izjavile da zbog pandemije imaju više suosjećanja za potrebe drugih ljudi te kako će poduzeti mjere za ostvarenje pozitivnog učinka na svoje zajednice.
Usredotočenost milenijalaca i generacije Z na činjenje dobra ogleda se i u njihovim kupovnim navikama. Skoro 60 posto ispitanika izjavilo je da namjerava kupovati proizvode i usluge od velikih poduzeća koja su se pobrinula za svoje zaposlenike i pozitivno utjecala na društvo tijekom pandemije. Skoro tri četvrtine ispitanika poduzimat će dodatne napore kako bi proizvode i usluge kupovali od malih, lokalnih poduzeća.
Klimatske su se promjene opet ispostavile kao ključno pitanje za milenijalce i generaciju Z, prije i poslije krize prouzročene pandemijom COVIDa-19. Prije pandemije, polovica je ispitanika izjavila da je prekasno za popravak štete prouzročene klimatskim promjenama, a samo je 40 posto ispitanika izrazilo optimizam u pogledu uspješnosti budućih napora za zaštitu okoliša. Međutim, četiri mjeseca kasnije, u ispitivanju koje je obuhvatilo 13 država, postotak milenijalaca koji smatra kako smo dosegli točku bez povratka pao je za 8 bodova, što možda upućuje na to da je način na koji su smanjene aktivnosti tijekom pandemije utjecale na okoliš pružio nadu da još uvijek imamo vremena za djelovanje.
Velika većina (80 posto) ispitanika smatra i da bi vlade i poduzeća trebali poduzeti veće napore za zaštitu okoliša, no brine ih kako će zbog gospodarskog učinka pandemije zaštita okoliša pasti na drugo mjesto.
Viđenje poduzeća uglavnom sve lošije unatoč povećanom zadržavanju zaposlenika
Općenito, viđenje poduzeća diljem svijeta sve je lošije. U prvom je ispitivanju 51 posto milenijalaca izjavilo kako su poduzeća na strani dobra, što je pad u odnosu na 76 posto prije tri godine i 55 posto u 2019. Tijekom drugog ispitivanja ti su brojevi nastavili padati i dosegli vrijednosti od 41 posto kad je riječ o milenijalcima i 43 posto kad je riječ o generaciji Z (52 posto pripadnika generacije Z izrazilo je svoju naklonjenost poduzećima u prvom ispitivanju).
Međutim, možda zbog činjenice da su poslodavci konačno počeli udovoljavati potrebama svojih zaposlenika ili zbog toga što su milenijalci osjetili potrebu za stabilnosti čak i prije pandemije, prvi put od trenutka kada smo to pitanje postavili prije četiri godine, više je milenijalaca u prvom ispitivanju izjavilo da se kod svojeg poslodavca želi zadržati pet ili više godina, a ne otići nakon dvije.
Ispitanici su uvelike svjesni načina na koji su se poslodavci nosili s krizom prouzročenom pandemijom: dvije su trećine izjavile da su zadovoljne brzinom i načinom na koji su poslodavci reagirali. Oko 60 posto ispitanika smatra da upravo zbog takvih reakcija poslodavaca žele dugoročno ostati njihovim zaposlenicima.
