Prema jednom nedavnom istraživanju, samo se 5 posto ljudi nikada nije osjećalo krivim nakon što su nešto kupili što znači da većina ljudi ipak u nekom trenutku požali zbog obavljene kupnje.
No, potrošači nisu nužno krivi za ono što se naziva impulzivna kupnja. Marketinški trikovi posebno prilagođeni da nas pokušaju natjerati da potrošimo još koju kunu više, pa i na stvari i predmete koji nam možda niti ne trebaju, i neprestano obasipanje reklamama ljudima 'učine svoje' iako toga nismo ni svjesni.
Današnja infografika tvrtke TitleMax objašnjava 29 različitih psiholoških taktika kojima trgovci pokušavaju natjerati potrošače da kupuju više. Iako ovaj popis nije kompletan, pruža nekoliko ključnih primjera i taktika kojima trgovci pokušavaju utjecati na vašu podsvijest.
Trikovi s cijenama
Ova taktika je dobro poznata svima koji kupuju u domaćim trgovačkim lancima. Cijena od 9,99 kuna je primamljivija od okruglih 10 kuna i to je, vjerovali ili ne, taktika koja pali, pa se stoga često koristi u trgovinama.
Jezični trikovi
Nije bitno ono što kažete, već kako to kažete. Jezični trikovi koriste semantiku za pozicioniranje proizvoda na privlačan način.
Trikovi s izgledom
Izgled trgovine manje je proizvoljan nego što možda mislite. Imati svijetao i živopisan ulaz, puštati mirnu i usporenu glazbu i stavljati osnovne stvari na stražnju stranu trgovine nekoliko je taktika koje spadaju u ovaj odjeljak. Ovi trikovi koriste zaslone i plasman proizvoda kako bi utjecali na ponašanje potrošača.
Hitni trikovi
U ovu su kategoriju uključeni lažni osjećaj hitnosti i popusti zbog postupnog ukidanja. Ako potrošač vjeruje da bi mogao propustiti odličnu pogodbu, vjerojatnije je da će kupiti određeni proizvod.
Iako većina trgovaca koristi sve ove taktike ili samo neke od njih, postoje tvrtke koje su postale zloglasne zbog upotrebe psiholoških trikova kako bi povećali prodaju.
Na primjer, Ikea je poznata po zbunjujućem rasporedu u svojim trgovinama koji nekima djeluju poput labirinta. Iako u samoj trgovini postoje 'prečaci', mnogi za njih ne znaju. To nije slučajno, jer je arhitektura trgovine Ikea dizajnirana posebno za maksimaliziranje izloženosti proizvoda. Ikea je svladala ono što se naziva Gruen efekt, izraz nazvan po arhitektu Victoru Gruenu, čiji složeni izlozi dokazano pretvaraju one koji samo gledaju u kupce.
Sljedeći je primjer Walmartova povratna cijena tj. 'rollbacks price' koja koristi vizualni kontrast kako bi prodajna cijena bila privlačnija. Jednostavno istaknu cijenu prije, a ispod stave rollback price koja je nešto niža. Prema Walmartu rollback price je trajno smanjenje prodajne cijene. Rollback price očito jako dobro funkcionira jer je Walmart u 2019. godini uprihodio 534 milijarde što ga čini najvećim svjetskim maloprodajnim trgovcem.
Costco koristi nekoliko taktika na popisu, ali jedna, koja je pomalo notorna, jest stavljanje svježih proizvoda u stražnji dio trgovine. To znači da kupci moraju proći kroz odjeljak elektronike, odjeće i kućanskih aparata prije nego što dođu svježih potrepština koje su im svakodnevne potrebne.
Iako su gornje taktike u sivoj zoni, drugi trikovi su sasvim neiskreni. Brend šminke Sunday Riley uhvaćen je kako piše lažne recenzije svojih proizvoda kako bi potaknuo prodaju. Zaposlenici su ohrabrivani da napišu izvrsne kritike za tvrtku, a izvršni direktor čak je dao upute kako izbjeći da vas uhvate.
Kako potrošači postaju svjesni određenih marketinških taktika, trgovci su prisiljeni promijeniti svoju igru kako bi ostali učinkoviti. Relativno nedavna pojava je influencer marketing koji je otvorio vrata mnogim brendovima da pomoću 'običnih' ljudi dođu do velikog broja potencijalnih kupaca. Jedno istraživanje kaže da čak 40 posto ljudi kupi nešto na temelju preporuke influencera, što se pokazalo mnogo učinkovitije od recimo, reklama.
