Svijet doživljava seizmički demografski pomak, stanovništvo stari i nijedna država nije imuna na posljedice. Iako se dulji životni vijek i opadajuća stopa nataliteta smatraju glavnim dostignućima u suvremenoj znanosti i zdravstvu, oni će imati značajan utjecaj na buduće generacije. Današnji grafički prikaz oslanja se na podatke OECD-a kako bi pokazao kako će se omjer starosne dobi prema radnoj dobi mijenjati do 2060. godine, ističući neke od zemalja koje 'najbrže stare'.
Demografski debakl
Do 2050. godine na Zemlji će biti 10 milijardi ljudi i mnogi će živjeti duže od današnjeg prosjeka. Kao rezultat, broj starijih osoba na 100 radno sposobnih ljudi gotovo će se utrostručiti. Usporedbe radi, osamdesetih godina 20. stoljeća bilo je 20 starijih osoba na 100 radno sposobnih, dok će ih 2060. biti čak 58!
Stanovništvo postaje starije u svim zemljama OECD-a, ali postoje jasne razlike u brzini starenja. Na primjer, Japan drži titulu najstarijeg stanovništva, s jednom trećinom građana starijih od 65 godina. Očekuje se da će do 2030. godine radna snaga u toj zemlji pasti za 8 milijuna - što će dovesti do velikog potencijalnog nedostatka radne snage. Njihov susjed Južna Koreja trenutno se hvali s najmlađom populacijom, tj, mlađom od prosječne, no i ona će brzo ostarjeti te će se dogoditi da Južna Koreja ima najveći omjer između starih i mladih među razvijenim zemljama.
Opadajuća radna snaga
Globalno gledano, radno sposobno stanovništvo smanjit će se za 10 posto do 2060. godine. Najdrastičnije će pasti za 35 posto ili više u Grčkoj, Japanu, Koreji, Latviji, Litvi i Poljskoj. S druge strane, u Australiji, Meksiku i Izraelu porast će za više od 20 posto.
Znatno veći porast Izraela od 67 posto rezultat je visoke stope plodnosti u zemlji, koja je usporediva s brojevima 'baby booma' koji su zabilježeni u SAD-u nakon drugog svjetskog rata.
Upravljanje rizicima
Kako stanovništvo stari mogu se očekivati mnogi globalni i ekonomski rizici:
- Stisnuta sredina: Budući da sve više ljudi traži mirovinske beneficije, a manje ljudi plaća porez na dohodak, smanjivanje radne snage može dovesti do većih poreza.
- Rast troškova za zdravstvo: Duži život ne znači i zdraviji život! Stariji od 65 godina imaju najmanje jednu kroničnu bolest i zahtijevaju skupu, dugoročnu njegu.
- Gospodarsko usporavanje: Promjena radne snage može dovesti do odlaska kapitala iz zemalja koje stare brzo u mlađe zemlje, prebacujući globalnu raspodjelu ekonomske moći.
Napetost na mirovinskim sustavima možda je najočitiji znak drastičnog starenja populacije. Iako se prosječna dob umirovljenja postupno povećava u mnogim zemljama, ljudi štede nedovoljno za produženi životni vijek - što rezultira procijenjenim manjkom od 400 milijardi dolara do 2050. godine.
Mirovine pod pritiskom
Mirovina je obećana, ali nije nužno zajamčena. Sve izmjene postojećih državnih programa mogu u potpunosti promijeniti živote budućih umirovljenika - ali hitno su potrebne učinkovite mirovinske reforme kojima se smanjuje rastući deficit.
Indeks mirovina predlaže inicijative koje vlade mogu uzeti u obzir:
- Povećavanje dobi za odlazak u mirovinu
- Povećavanje razine štednje - kako unutar tako i izvan mirovinskih fondova
- Osigurati bolju integraciju između različitih stupova
- Očuvanje mirovinskih sredstava ograničavanjem pristupa naknadama prije odlaska u mirovinu
- Povećanje povjerenja svih dionika poboljšanjem transparentnosti mirovinskih planova
Iako 59 posto zaposlenih očekuje nastavak zarade u godinama umirovljenja, pružanje boljih poticaja i mogućnosti za lakši rad u starijoj dobi moglo bi biti presudno za osiguravanje daljnjeg gospodarskog rasta.
