Baš svijet briga za trofeje koje možda imate u svojim vrhunski uređenim vilama, ali zanimaju ga rizici koji nam određuju posao, živote, sudbinu. Ako je vjerovati proslavljenim ekonomskim analitičarima i autorima Nassimu Nicholasu Talebu te, još doslovnije, Michele Wucker, ‘ono smo što riskiramo’. Ne smije se gurati glava u pijesak dok svjetskoj ekonomiji prijete crni labudovi i sivi nosorozi. Suočavanje s nosorogom obećava kvalitetniji život
Golema debela životinja čija koža izgleda poput prljavoga viteškog oklopa, s ubojitim rogom navrh nosa – sivi nosorog – nije tema ovoga teksta. Ovdje je u ulozi prenesenog značenja, metafore koja označava uočavanje rizika i spremnost na akciju. Smislila ju je Michele Wucker, američka politička analitičarka specijalizirana za svjetsko gospodarstvo i predviđanje krize, osnivačica i izvršna direktorica tvrtke Grey Rhino & Company.
U svojoj knjizi ‘The Gray Rhino: How to Recognize and Act on the Obvious Dangers We Ignore’ (‘Sivi nosorog: kako prepoznati i djelovati na očigledne opasnosti koje ignoriramo’) skrenula je pozornost na očite rizike koje često zanemarujemo unatoč vjerojatnosti događaja i veličini njihovih posljedica te opisala kako ih prepoznati i strateški se suprotstaviti prijetnjama velikog utjecaja. Metafora ‘sivi nosorog’ potaknula je tržišta, oblikovala financijske politike te dospjela na naslovnice medija diljem svijeta, posebno u slučaju ignoriranja upozorenja koja su izazvala pandemiju koronavirusa. Teorija o sivom nosorogu još je važnija od crnog labuda, pojma koji je osmislio Nassim Nicholas Taleb, libanonsko-američki matematički statističar, analitičar rizika i aforističar koji se bavi problemima slučajnosti, vjerojatnosti i neizvjesnosti, jer će se, vrlo vjerojatno, realizirati s velikim posljedicama protiv kojih odgovorni često neće uspjeti djelovati.
Predvidljivi šokovi
U slučaju pojma ‘crni labud’ riječ je o onome što se rijetko i neočekivano dogodi, a ima velike negativne posljedice. Takve je događaje ili pojave gotovo nemoguće predvidjeti i ublažiti, a u retrospektivi izgledaju kao da su očiti i neizbježni. Taleb je teoriju o crnom labudu iznio 2007. u knjizi ‘The Black Swan: The Impact of the Highly Improbable’ (‘Crni labud: utjecaj vrlo nevjerojatnoga’) opisujući njegove posljedice, kao i to zbog čega ljudi neprestano vide obmanjujuće obrasce u podatcima umjesto stvarnih prijetnji. Taj naziv osmislio je na temelju informacije da su učenici u Ujedinjenom Kraljevstvu sve do 1697. učili da postoje samo bijeli labudovi, kad je nizozemski istraživač Willem de Vlamingh u Australiji otkrio crne primjerke tih životinja. Taj podatak poslužio mu je kao metafora za zaključak da samo zbog toga što se nešto nije dogodilo ne znači da se i neće dogoditi. Taleb tvrdi da je crnog labuda nemoguće predvidjeti, ali njegove su posljedice katastrofalne, zbog čega je najbolje pretpostaviti da bi se mogao dogoditi i pripremiti se za takvu situaciju.
Skretanje pogleda
Sivi nosorog zanemarena je velika prijetnja, slična slonu u sobi te nevjerojatnom i nepredvidivom crnom labudu, koja nije slučajno iznenađenje jer se javlja nakon niza upozorenja i vidljivih dokaza. To je metafora za prijetnje koje je moguće uočiti i priznati, a pritom ne riskirati i ne učiniti ništa kako bi se izbjegle. Neki su primjeri toga pucanje stambenog balona 2008., razorne posljedice uragana Katrina i drugih prirodnih nepogoda, ali i pojava novih tehnologija koje su promijenile poslovne modele u gotovo svim industrijama, posebno svijet medija. Pitanje je zašto lideri i odlučitelji ne uspijevaju riješiti očite opasnosti prije nego što izmaknu kontroli. Knjiga Michele Wucker važna je za menadžere, investitore, planere, političare i sve ostale koji žele razumjeti kako profitirati dok izbjegavaju nalet sivog nosoroga. Ona se ne bavi samo mogućim pojavljivanjem sivog nosoroga, nudi i nekoliko jednostavnih savjeta o tome kako krenuti u akciju i stvoriti konkurentsku prednost. Aludira na težinu stvarnog nosoroga pišući kako odgovorni skreću pogled s ‘dvije tone stvari’ koje ne bi trebali zanemariti i umaknuti im prije katastrofe koju donose.
Pet faza
Sivi nosorog suprotstavlja dvije poznate metafore: dok za crnog labuda postoji izlika da nitko nije mogao vidjeti da dolazi, nema opravdanja za ignoriranje sivih nosoroga jer ih mnogi vide da dolaze ili su na njih upozoreni. Taj bijeg znači nespremnost na prihvaćanje rizika, a Wucker misli kako treba prihvatiti mogući ‘napad’ i pravodobno snažno odgovoriti na njega te izbjeći štetu – jer smo ono što riskiramo.
Taj proces, prema njezinoj teoriji, prolazi kroz pet faza s različitim zaprekama i strateškim zahtjevima koji oblikuju odgovor: prva je poricanje i ustrajanje da ne postoji prijetnja; druga je ‘muljanje’: priznaje se rizik, ali navodi se niz razloga za nedjelovanje; postavljanje dijagnoze treća je faza, odnosno aktivno planiranje suočavanja s rizikom i analiza onoga što je potrebno za rješavanje problema. No neizbježna je i panika, odnosno tjeskoba, što je četvrta faza. Javlja se prije neposredne krize, ometa ispravno odlučivanje i osmišljavanje dobroga akcijskog plana. Posljednja je faza obračun ili akcija; provode je najpromišljeniji i najhrabriji menadžeri svjesno se izlažući riziku kako bi spriječili neželjene posljedice. Svojim stavom nadahnjuju i ostale suradnike te usput prate rezultate i prilagođavaju poslovne i strateške planove prema potrebi. Tvrtke mogu primijeniti sivog nosoroga na rizike, probleme i situacije svih vrsta i veličina.
Ignorantske kompanije
Ta metafora i okvir za rješavanje problema mogu pomoći i menadžerima i njihovim timovima u suočavanju s novom strateškom prijetnjom koja može biti digitalni poremećaj, kibernetički napad, planiranje sukcesije, poteškoće u opskrbi, pretjerano širenje poslovanja ili pad prihoda.
– Jedna od najvećih prijetnji onoga što nazivam ‘meta sivog nosoroga’ strukturni je problem koji se ispriječio na putu rješavanja, a često i prepoznavanja specifičnih problema. Poslovni svijet pun je primjera tvrtki koje su ignorirale svoje sive nosoroge i platile cijenu: Volkswagen zbog varanja na testiranju ispušnih plinova, vozila General Motorsa imala su neispravan prekidač za paljenje, BlackBerry, Blockbuster Video i Kodak nisu uspjeli prihvatiti nove tehnologije... Teorija o sivom nosorogu najkorisnija je kad je tvrtke primjenjuju za gledanje unaprijed, u izazove koji joj dolaze, a ne unatrag, u retrovizor, čime se koriste crni labudovi. Uspješna ‘svađa’ sa sivim nosorogom ovisi o vještinama vodstva, upravljanju rizicima, analizi troškova i koristi te odlučivanju – napisala je Wucker.
Odgovor na pitanje zašto osoba koja vidi kako sivi nosorog juri na nju radije to ignorira jest u tome što ljudi imaju mnoge kognitivne predrasude koje im smetaju u djelovanju. Skloni smo poricanju jer nas mozak pokušava zaštititi od nekih informacija i daje nam vremena da ih polagano apsorbiramo. Također smo skloni korištenju mentalnih prečaca koji bi trebali olakšati odlučivanje, ali često nas vode u pogrešnom smjeru. Neke od ključnih predrasuda koje utječu na to jesu pristranost optimizma i potvrda, skupno razmišljanje te otpor. Riječ je o sklonosti prihvaćanju informacija koje želimo čuti, a zanemarivanju loših vijesti, propuštanju ozbiljnog shvaćanja informacija koje nisu potvrda postojećih stajališta, navici slaganja s ostalim članovima skupine te, na kraju, otporu priznavanju problema i odbacivanju postupaka koje treba provesti da se šteta izbjegne.
Upravljanje rizicima
Teoriju o sivom nosorogu vrlo su dobro prihvatili znanstvenici i menadžeri. Unileverov izvršni direktor Paul Polman izjavio je: ‘Zašto bi nam trebala knjiga koja govori da obratimo pozornost i pripremimo se za očite događaje velike vjerojatnosti? Zato što odlučno izbjegavamo i poričemo ono što nam je pred nosom. Sivi nosorog objašnjava zašto i izlaže vrijedan skup koraka kako bismo postali otporniji i realističniji kad je riječ o prijetnjama i izazovima koji će redefinirati naš svijet.’ Predsjednica i izvršna direktorica centra New America dr. Anne-Marie Slaughter napisala je kako bi nam javni dužnosnici dobro poslužili kad bi se zaokupili sivim nosorozima umjesto da čekaju sljedeće predvidljivo iznenađenje. Profesor na Harvard Business Schoolu Max Bazerman tvrdi da često možemo vidjeti kako dolaze krize, npr. klimatske promjene, terorizam i financijski krah, ali ipak ne uspijevamo djelovati. Predsjednik Eurasia Groupa Ian Bremmer misli da je svijetu hitno potrebna promjena paradigme upravljanja rizicima i da je Wuckeričina teorija uvjerljiv dokaz za ispravljanje rizika kojih svaki dan stvaramo ili ih odlučujemo zanemariti.
– Kad se tvoje oči susretnu s očima nosoroga, prekasno je – izjavio je Bremmer, a američki profesor Erwann Michel-Kerjan, izvršni direktor Centra za rizike poslovne škole Wharton, drži da sivi nosorog nudi strategije za suočavanje s najvećom i najopasnijom slabom točkom za organizacije, tvrtke i nacije: namjernim neuspjehom poslovnih ljudi i političara da uoče signale upozorenja, odnosno namjernim izbjegavanjem rizika.