Koronavirus je u Europi pokrenuo veliki porast upotrebe fintech aplikacija i to u trenutku kada većina sektora globalne ekonomije polako počinje osjećati učinke onoga što se za koji mjesec može pokazati kao svjetska recesija. Nagli skok uporabe fintech aplikacija i njihovo sveopće prihvaćanje dobre su vijesti za tu industriju, što je još jedan od pokazatelja da će nasljeđe koronavirusa biti digitalnije internetsko društvo.
Prema podacima švicarske tvrtke za financijske usluge deVere Group, porast od 72 posto u upotrebi fintech aplikacija dio je trenutačne prilagodbe na novi život, lišen ili sa sve manje ljudskoga kontakta. Svijet se zaista u vrlo kratkom vremenu promijenio, a mjere koje se sada poduzimaju da se suzbije širenje koronavirusa utječu na način na koji komuniciramo, živimo, radimo, ali i brinemo se o svojim financijama.
Brzi vlak digitalizacije
Tvrtka deVere Group taj porast od 72 posto izmjerila je na vlastitim fintech aplikacijama, ali s obzirom na to da je koronavirus opustošio svijet, slične poraste bilježe i druge fintech tvrtke. Jedna aplikacija za kupnju zlata, Glint Pay, prošlog je tjedna izvijestila o nevjerojatnom porastu prometa od 718 posto. U međuvremenu, fintech kompanije u Aziji i na Bliskom istoku također su objavile da se njihovim aplikacijama služi sve više ljudi.
Iz godine u godinu povećava se potreba za brzim, lako dostupnim i sigurnim transakcijama. Digitalna transformacija je kao brzi vlak koji transformira ne samo bankarski sektor, već i uslužne industrije, zbog čega i nastaje potreba za rješenjima koje nude fintech kompanije i startupovi. Počeci fintecha bili su nišno fokusirani, no unapređenje poslovanja i širenje obujma usluga dovelo je do porasta ulaganja u fintech startupove. Godina 2017. bila je rekordna po ulaganjima, ali je 2019. to nadmašila, a isto se očekivalo i od 2020., ali, nažalost, čini se da će ulaganja u fintech startupove malo usporiti iako bi se, da nije situacije s koronom, to ulaganje povećalo.
Najbolji dani
Ovakav porast upotrebe fintech aplikacija dolazi usred općeg porasta upotrebe digitalnih tehnologija, jer svi danas otkrivaju nove načine rada, komunikacije pa i zabave. No, iako mnoge aplikacije, pa tako i u fintech sektoru doživljavaju svoje najbolje dane, pitanje je što će se dogoditi s fintech startupovima i njihovim financiranjem, koje je sada stalo.
Nino Ćosić, suosnivač startupa Worig, smatra kako će se pravo stanje o fintech startupovima vidjeti tek na kraju godine kada budu dostupni rezultati trećega kvartala i kada neke stvari o kojima se trenutačno samo nagađa budu dio izvještaja.
– Financiranje je za startupove u ovoj krizi, slobodno se može reći, stalo. Ono što je ostalo aktivno su zapravo dodatne investicije, mahom postojećih investitora, kako bi se osiguralo poslovanje do kraja krize. Najrecentniji primjer je digitalna banka N26, koja je upravo zatvorila Seriju D s dodatnih sto milijuna dolara (ukupno 570 milijuna dolara). Takvih primjera ima sigurno mnogo više, što ćemo, kako sam i spomenuo, tek naknadno doznati – kaže Ćosić.
Ipak, situacija je povoljnija za fintech startupove koji se nalaze u početnoj, sjemenskoj (engl. seed) fazi razvoja i validacije tehnologija jer mogu lakše doći do kapitala.
Na istom tragu je i Damir Bićanić, direktor Funderbeam SEE-a, koji kaže kako se svima u industriji smrklo jer se dogodio veliki i neočekivani poremećaj, no isto tako dodaje da se već sada vidi da će se zbog korone digitalizacija i automatizacija ubrzati, zbog čega će u konačnici profitirati i klasične banke, ali i fintech kompanije.
Ova kriza pokazuje kako vrijeme fintecha zapravo tek dolazi. Naravno, nažalost, neće sve tvrtke, ali ni startupovi preživjeti ovu krizu, posebno ako se ona odulji, što zbog nedostatka financiranja, što zbog poslovnih modela koji se nisu mogli jednostavno prilagoditi na 'novo normalno'.
– Drugi dio, onaj koji će preživjeti, već sada već doživljava svoje najbolje trenutke, poput digitalnih banaka, payment processora i slično. Nakon krize će tako neki tek pokazati svoju snagu pružanjem novih i naprednijih financijskih usluga u fintech segmentu, a drugi će svojim uslugama ili platformama pomoći tvrtkama u transformaciji na novo i još digitalnije doba financijskih usluga. Tu ne vidim neku razliku u veličini poduzeća kao ključnom faktoru jer u fintech proizvodima postoje oni namijenjeni pojedincima, malim tvrtkama i velikim, a postoje i one usluge koje imaju sve korisnike pod istom kapom – govori Ćosić.
Vrijeme fintecha tek dolazi
U prilog tezi da vrijeme fintecha tek dolazi ide i činjenica da su se i male i srednje tvrtke, kao i OPG-ovi kojima digitalizacija nije bila prioritet, zbog nemogućnosti fizičke prodaje morali okrenuti i prigrliti neki oblik digitalne prodaje. Upravo to će koristiti fintech kompanijama, kojima će sve veće prihvaćanje digitalne prodaje omogućiti sve bržu i veću penetraciju na tržišta, od online plaćanja i sustava nabave do logistike i distribucije. A korištenjem takvih platformi neće profitirati samo online sustavi plaćanja i kreditiranja, nego i sve popratne usluge potrebne da ekosustav bude na profesionalnoj razini. Tu su i regtech, zaštita podataka, know-your-client verifikacija korisnika, anti-money laundry, otkrivanje prijevara, logistika te dostava.
– Moje je mišljenje da će razvoj tržišta ići u dva smjera. Jedan je suživot klasičnih financijskih institucija i fintecha gdje će se klasične institucije koristiti uslugama agilnih i efikasnih servisa za interakcije s klijentima, poput white label usluge različitih proizvoda, ili efikasnim digitalnim servisima za poslovanje koje nema direktan doticaj s klijentom. Velike financijske institucije pokušat će i preuzimati finteche koji im mogu dati prednost nad konkurencijom. Drugi smjer je nezavisno napadanje klasičnih poslovnih modela od strane fintecha brzom prekograničnom akviziciju korisnika i korištenjem ekonomije razmjera kod upotrebe proizvoda, što vidimo kod Revoluta, Robinhooda i drugih – objašnjava Bićanić.
U svakom slučaju, u svim varijantama najveću korist imat će korisnici kojima će biti dostupno više različitih usluga od još više ponuditelja usluga, a za proizvode i usluge koji su do sada bili dostupni samo klasičnim kanalima (odlazak u dućan, restoran, pivnicu) ili koji nisu bili dostupni na tržištu.
Veliki potencijali
U svakom segmentu digitalizacije postoje veliki potencijali, kako za finteche tako i za SME kompanije. Malo i srednje poduzetništvo, iako kratkoročno suočeno s velikim izazovima, moglo bi korištenjem digitalnih sustava dobiti dodatan zamah i tržište pa bi samim time i fintechi fokusirani na SME mogli biti jednako uspješni kao oni koji su fokusirani na proizvode klasičnih financijskih institucija. Kaže se da kriza čini priliku, a potražnja za uslugama na daljinu i web-commerce naglo su skočili, što je naravno stvorilo priliku za banke i finteche koji već imaju ili su spremni ponuditi rješenje u ovom području.
– S obzirom na to da je kriza utjecala na smanjenje potrošnje, a taj trend će se sigurno i nastaviti, općenito će imperativ biti komunikacija s klijentima kao individualnim osobama. Klijenti će više cijeniti tvrtke koje će im moći pokazati da ih poznaju, da se brinu za njihove potrebe i nagrađuju ih za lojalnost, što je moguće jedino visoko targetiranom komunikacijom. Poruke moraju biti specifične, poslane u pravo vrijeme i lako razumljive jer su u ovom trenutku bitne jasnoća i transparentnost – smatra Hajdi Ćenan, jedna od osnivačica hrvatskog AI startupa airt, i dodaje kako je sada prilika za identificiranje mikrosegmenata klijenata s jedinstvenim izazovima koji zahtijevaju brzu reakciju.
One tvrtke koje su u mogućnosti na kvalitetan način analizirati podatke koje imaju, koristeći se novim tehnologijama poput strojnog i dubokog učenja, bit će u mogućnosti prepoznati te potrebe na vrijeme i brzo reagirati. Primjerice, airtAI rješenje za banke procesira povijesne transakcije postojećih klijenata banaka i na osnovi njih predviđa kako će klijenti raspolagati novcem u budućnosti. Za svakoga pojedinačnoga klijenta model predviđa vjerojatnost budućih transakcija, na primjer kolika je vjerojatnost da će kupiti gorivo na konkretnoj benzinskoj postaji ili kolika je vjerojatnost da će za vikend otići u šoping ili na izlet u prirodu. Na osnovi toga temeljnog modela izrađuju se modeli koji rješavaju konkretan poslovni problem, na primjer kolika je vjerojatnost da je klijentu potreban kredit ili prilika za ulaganje.
Tehnologija se zasniva na najnovijim tehnikama dubokog učenja razvijenima za razumijevanje jezika, ali prilagođenima za procesiranje bankarskih podataka. To rješenje bankama omogućuje znatno bolju komunikaciju s klijentima te posljedično bolje korisničko iskustvo, jer mogu predvidjeti te ispuniti potrebe svojih klijenata u pravo vrijeme, onda kada je njima to potrebno.
Reality check
Već postoji i kruži meme kako je COVID-19 napravio više za digitalizaciju poslovnih okružja no šefovi na CEO ili CTO pozicijama. Ali to nije slučaj samo s tvrtkama koje su morale preseliti svoje redovno poslovanje online kako bi mogle nastaviti funkcionirati, cijelo društvo je postalo znatno digitalnije i vjerojatno će na tome i ostati i kad kriza završi. Čak i generacije koje nisu bile ‘tehnološki osviještene’ sad bez većih problema upotrebljavaju razne digitalne proizvode i aplikacije. Najbolji primjer je onaj koji smo već naveli, a to su OPG-ovi koji su počeli svoje proizvode nuditi online, što je do sada bilo praktički nezamislivo.
Drugim riječima, svi, uključujući financijski sektor, prošli su svojevrsni reality check svoje digitalne spremnosti, neovisno o tome čim se točno bave. Trenutačno najveću korist imaju oni koji su već prisutni na digitalnim kanalima i koji su spremni iskoristiti dostupne podatke i analitičke sposobnosti kako bi izgradili još dublji i bolji odnos sa svojim klijentima.