Nekada su središnji bankari znali što trebaju učiniti kako bi se nosili s inflacijom. Dok se bore s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa, urušio se konsenzus o tome kako najbolje potaknuti nizak i stabilan rast cijena. Nakon godina određivanja kamatnih stopa na temelju prognoza inflacije i nastojanja da se dosegne cilj od oko 2 posto, vodeće monetarne vlasti širom svijeta provode različite strategije.
OECD je ovaj tjedan upozorio da je 'potreban oprez', ali svaki pokušaj podizanja kamatnih stopa trebao bi biti 'ovisan o državi i vođen stalnim poboljšanjima na tržištima rada, znakovima trajnih inflacijskih pritisaka i promjenama u fiskalnoj politici', toliko nejasnim da svaka velika središnja banka može reći da njezina politika zadovoljava kriterije.
Iz američkog FED-a promijenili su stajalište kako bi dali više prostora inflaciji i veći prioritet zapošljavanju, Europska središnja banka upletena je u raspravu treba li biti tolerantnija prema bilo kakvom prekoračenju inflacije, a Japanska središnja banka uzalud se bori za oživljavanje očekivanja rasta potrošačkih cijena.
Promjena strategije u SAD-u bila je najradikalnija, prošle godine predsjednik FED-a Jerome Powell najavio je novi monetarni okvir.
FED-ovo uvjerenje nastoji se odmaknuti od desetljeća preventivnog povećanja kamatnih stopa kako bi se spriječili potencijalni inflatorni pritisci, dok se upornije slijedi puna zaposlenost, što je strategija za koju tvrde da će koristiti većem broju Amerikanaca, uključujući radnike s niskim plaćama i manjinske skupine.
To će omogućiti inflaciji da prekorači svoj cilj od 2 posto neko vrijeme nakon duljeg smanjenog pada, u pokušaju osiguranja očekivanja tvrtki da će kamatne stope dugo ostati niske i da će stoga trošiti, a ne štedjeti. Jedan od motiva FED-a jest izbjegavanje ponavljanja situacije nakon financijske krize, kada je pooštravanje monetarne politike usporilo oporavak.
- Pažljivo promatram rizike s obje strane ovog očekivanog puta - rekla je Lael Brainard, guvernerica FED-a. Ona bi 'pažljivo pratila' podatke o inflaciji kako bi bila sigurna da se ne razvija na 'neželjene načine', ali 'bila bi usredotočena na rizike preranog povlačenja', rekla je, upozoravajući da će se pretpandemijski trendovi 'niskih ravnotežnih kamatnih stopa i niske temeljne inflacije trenda' vjerojatno ponovno potvrditi sami.
Međutim, kritičare brine da je FED-ova strategija osmišljena za svijet oprezne fiskalne politike, a ne za doba pandemije masovnog zaduživanja i potrošnje, te da bi to moglo ostaviti ozbiljne posljedice ako se nastave cjenovni pritisci. Godišnji rast temeljnog indeksa osobne potrošnje za 3,1 posto, pojačao je neke od tih strahova.
Japanska središnja banka posljednjih se pet godina bavi obvezom prekoračenja inflacije, ali pritom se nije ni približila cilju od 2 posto. Nevjerojatno se malo toga promijenilo nakon pandemije, inflacije nema na obzoru, a rast potrošnje je spor.
Japanska kućanstva i tvrtke uvjereni su da će inflacija ostati blizu nule, što japanskoj središnjoj banci onemogućuje postizanje cilja.
- Formiranje inflacijskih očekivanja u Japanu duboko je pogođeno ne samo tadašnjom stopom inflacije, već i prošlim iskustvima i normama razvijenim u tom procesu. - rekao je guverner BOJ-a Haruhiko Kuroda u nedavnom govoru.
U međuvremenu, kreatori politika eurozone upleteni su u žestoku raspravu dok ECB provodi vlastitu reviziju politike, rezultati će biti objavljeni u rujnu.
Olli Rehn, koji sjedi u vijeću kao guverner finske središnje banke, nedavno je izjavio da sa stajališta ekonomske i socijalne skrbi ima smisla prihvatiti određeno razdoblje prekoračenja inflacije, uzimajući u obzir povijest podcijenjenosti.
Ali Isabel Schnabel, izvršna direktorica ECB-a, upozorila je da bi to bilo rizično. Schnabel je prošlog mjeseca izjavila kako središnja banka ne bi trebala pretjerivati ako inflacija prekorači predviđenu stopu nakon tromosti, te je skeptična glede formalnog ciljanja prosječne inflacije u određenom razdoblju.
- Koliko dugo treba trajati razdoblje tijekom kojeg se izračunava prosjek? Koliko toga treba priopćiti? Osobno mislim kako ne bismo trebali slijediti takvu strategiju - izjavila je Schnabel.
Za neke ekonomiste, ta neslaganja nisu bitna, monetarna politika postala je toliko proširena da središnji bankari nemaju učinkovite alate za veći učinak.
Richard Barwell, voditelj makro istraživanja u BNP Paribas Asset Managementu, izjavio je kako je ECB gotovo 'bez streljiva', dok je inflacija u eurozoni u svibnju porasla malo iznad cilja, ali ispod 2 posto. Bila bi potrebna ambiciozna fiskalna politika ili jednostavno sreća da se to učini u održivom razdoblju.
- Osim ako u Europi ne dođe do velikog fiskalnog poticaja u Bidenovom stilu ili ako se dezinflacijski pritisak naglo rasprši, količina monetarnog poticaja potrebna za dobivanje inflacije iznad 2 posto je daleko iznad onoga što ECB može učiniti - kazao je Barwell.
Rasplet događaja ostavlja FED s teškim izborom u mjesecima koji slijede. Inflacija u SAD-u prelazi svoj cilj, potražnja raste i treba odlučiti treba li lagano prikočiti.
Kreatori politike spremni su otvoriti raspravu o pokretanju određene potpore, ali nisu pokazali znakove kolebanja iz novog političkog okvira, ustrajući kako će nedavni rast inflacije vjerojatno biti prolazan, a ne održiv.
Prošlog tjedna potpredsjednik FED-a Randal Quarles rekao je da je okvir osmišljen za sadašnji svijet s 'sporim rastom radne snage, nižim potencijalnim rastom, nižom temeljnom inflacijom i stoga, nižim kamatnim stopama'.
- Nisam zabrinut zbog povratka u sedamdesete godine - izjavio je Quarles.