Svijet
StoryEditor

Na robnim burzama cijene energenata bilježe pad, dok cijene poljoprivrednih proizvoda rastu

23. Studeni 2021.
piše: Robert Jurišić

Iza nas je još jedan volatilan tjedan na robnim burzama. Cijene glavnih kategorija burzovnih roba su imale različit smjer kretanja u tjednu iz nas. Dok su cijene energenata (prvenstveno nafta i plin) i metala zabilježile pad cijene, cijene poljoprivrednih proizvoda prošli tjedan su porasle. Veliki utjecaj na kretanje cijene burzovnih roba trenutno ima kretanje cijene američkog dolara, koji je u posljednja dva tjedna dosta ojačao uslijed očekivanja tržišta da će američki FED zaoštriti monetarnu politiku i povećati kamatne stope kako bi zaustavili/smanjili inflaciju prije nego što je ranije bilo predviđeno. Posljednje procjene govore da bi do povećanja kamatnih stopa moglo doći u zadnjem kvartalu 2022.

U proteklih godinu dana, USD je ojačao u odnosu na EUR 7,84 posto, a samo u posljednjih mjesec dana 2,9 posto. Trenutačno je odnos USD/EUR ispod 1,13 što svakako ima veliki utjecaj na burzovne robe koje u većini slučajeva kotiraju na burzama u USD kao najznačajnijoj i najraširenijoj globalnoj valuti. Jačanje USD umanjuje kupovnu moć kupaca čija primarna valuta nije USD.

image
foto

Osim utjecaja američkog dolara na kretanje cijena robe, drugi veliki faktor je i dalje pandemija COVID-19. Sve što se trenutno događa u svijetu vezano uz COVID-19 (ponovni porast broja slučajeva tzv. četvrti val, stopa procjepljenosti populacije, pooštravanje mjera i lockdown u Austriji te očekivanje istog u Njemačkoj) ima utjecaj na očekivanja tržišta i strah od ponovnog gospodarskog usporavanja ili zaustavljanja gospodarskog oporavka koji svi očekuju/trebaju te posljedično ponovno smanjene sveukupne potrošnje u svijetu.

Kao direktna posljedica, cijena najvažnije burzovne robe – nafte nastavila je trend pada cijene već četvri tjedan zaredom. Prije mjesec dana naftom se trgovalo na razinama iznad 85 USD/bbl (Brent) što je bila najvša razina u posljednjih 7 godina. Danas se naftom trguje ispod 79 USD/bbl, što je najniža cijena u posljednjih 8 tjedana. Na pad cijene nafte dodatno utječe mogućnost da se otpuste na tržište zalihe nafte vodećih zemalja potrošača s ciljem zaustavljanja rasta cijene nafte. Naime, vodeće zemlje svijeta predvođene SAD i Japanom razmatraju opciju da koordinirano otpuste zalihe nafte na tržište, potencijalno i do 100 milijuna barela.

image
foto

Kod poljoprivrednih burzovnih roba, trenutno je u fokusu pšenica. Kiše u Australiji samo su povećale sumnje u pad kvalitete i prinosa pšenice gdje se prvotno očekivao drugu godinu zaredom jedan o većih uroda. Sve se to događa u trenutku kada je na tržištu velika potražnja za pšenicom (gotovo sve zemlje uvoznice imaju tendere za kupnju pšenice), a ponuda kvalitetne pšenice je ograničena (bilo zbog lošije kvaliteta (EU) ili izvoznih restrikcija (Rusija, Argentina)). Povrh toga, tržištem se šire glasine da je Kina kupila francusku pšenicu. Kao posljedica, cijena pšenice na MATIFU testira granicu od 300 €/t, što je trenutno snažna psihološka granica koja bi ako se prijeđe mogla potaknuti špekulante da povećaju svoje kupovne pozicije. Cijena pšenice raste i na američkim burzama iz istih razloga. U petak su dosegnute najviše razine od 2012. godine na CBOT.

image
foto

Cijena sojinog zrno je pod pritiskom očekivanog dobrog uroda u Južnoj Americi te smanjenom kineskom potražnjom. U listopadu je Kina kupila nešto više od 775k tona američke soje, što je značajno manje od 3,5M tona prošle godine za isti mjesec. Cijena kukuruza s druge strane ima pritisak koji dolazi iz sektora etanola, gdje proizvođači i dalje imaju jaku potražnju i zadovoljavajuće marže.

Cijene futuresa aluminija su se malo oporavile proteklog tjedna, nakon što je cijena pala na najniže razine u proteklih 11 tjedana početkom studenog. Posljedica je to poremečaja u ponudi. Naime, zaustavljena je proizovdnja aluminija u jednoj kineskoj tvornici nakon ekspolozije u četvrtak te je za sada još uvijek nepoznato kada će se proizvodnja nastaviti. Ipak cijene su još uvijek ispod rekordnih razina iz 2008. (koje su ponovljene ovog listopada) usljed jačanja dolara i slabije potražnje Kine.

image
foto

Dodatno, Japan i SAD su se dogovorile da započnu razgovore o micanju carina na japanski uvoz aluminija i čelika. Povezano, cijene čelika su u padu te je ista na najnižim razinama još od veljače 2020. te za više od 25% manje od vrhunca dostignutog početkom svibnja ove godine. Posljedica je to smanjenja potražnje Kine, pogotovo nekretninskog sektora na koji odpada 40% kineske potrošnje čelika nakon krize koja potresa kinesko gospodarstvo zadnjih tjedana (slučaj Evergrande).

26. travanj 2024 21:26