Škotski Glasgow od ponedjeljka je poprište borbe protiv neodrživosti koja nas je, ruku na srce, dovela do stupnja razvoja na kojem smo danas. Dugačak popis lijepih želja za budućnost čovječanstva koje bi trebalo na u ponedjeljak otvorenom UN-ovom summitu o klimi COP26, među prosvjednicima zvanom 'posljednja prilika za spas Zemlje', pretočiti u strateške ciljeve na čije će se ostvarenje obvezati svi lideri svijeta, imao je generalnu probu u Rimu. Prilično neohrabrujuću. Čelnici dvadeset najmoćnijih zemalja svijeta složili su se oko nekoliko općenitih mjesta, na primjer, o ukidanju elektrana na ugljen i smanjenju emisija stakleničkih plinova, ali konkretne odluke kada i kako se to planira provesti prepustili su sudionicima klimatske konferencije COP26 koja će se odvijati do 12. studenog.
Od jučer, od početka te konferencije dogodilo se već mnogo toga, donosimo pregled najvažnijih događanja.
Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta
Donesena je prva velika obvezujuća odluka o zaustavljanju krčenja šuma i degradaciji tla do 2030. godine koju je potpisalo sto svjetskih vođa, među kojima su i predstavnici zemalja u kojima su velika šumska prostranstva kao što su Kanada, Rusija, Kolumbija, Indonezija i Demokratska Republika Kongo. Potpisao je i brazilski predsjednik Jair Bolsonaro pod velikim pritiskom svjetske, ali i lokalne javnosti jer krčenje tropskih šuma Amazone previše uznapredovalo čime je ugrožena ključna prirodna obrana planeta od klimatskih promjena. Umjesto osvajača prirode, postat ćemo njezin čuvar, izjavio je britanski premijer Boris Johnson povodom donošenja Deklaracije o korištenju šuma i zemljišta za čiju će provedbu biti osigurano 19 milijardi dolara iz javnih i privatnih izvora. Neprofitna organizacija World Resources Institute (WRI) objavila je zastrašujuć podatak da je u prošloj godini iskrčena šumska površina veća od Ujedinjenog Kraljevstva, konkretnije ostali smo bez 258 tisuća četvornih kilometara šume. Budući da su za to odgovorne gospodarske djelatnosti, ulagači su najavili da će do 2025. prestati s investicijama u aktivnosti povezane s krčenjem šuma kao što su proizvodnja govedine, palminog ulja, soje i pulpe.
Indija obećala ugljičnu neutralnost
Ugljična neutralnost do 2070. godine najava je indijskog premijera Narendra Modija s ovogodišnjeg summita COP26 koja je uzdrmala javnost. Iako je to velika najava s obzirom na to da dosad nije bilo govora o takvom ozbiljnom zaokretu druge najmnogoljudnije države svijeta prema održivosti, datum je izazvao sablazan. Ipak je postavljen desetljeće nakon kineskog i dva desetljeća nakon europskog roka za postizanje klimatske neutralnost kojom se želi postići da temperature ne raste više od 1.5 stupnjeva Celzijusa u usporedbi s predindustrijskim vremenima. No, ubrzo se pojavilo tumačenje kako je takav rok zapravo realan. Ulka Kelkar, direktorica klimatskog razvoja u WRI Indija, istaknula je da se zbog specifičnog indijskog ekonomskog razvoja i energetskog miksa njihov ciljani datum ne bi trebao uspoređivati s onim drugih zemalja. - Tek prije šest mjeseci ugljična neutralnost postala je tema u Indiji, ovo obećanje je čak i više od onoga čemu smo se nadali - rekla je Kelkar. Tom najavom Indije, svih deset zemalja najvećih korisnika energije iz ugljena obvezalo se na nultu stopu emisija.
SAD se skrušeno ispričava i spreman je 'voditi svojim primjerom'
Nakon predsjednika koji je tvrdio da je globalno zagrijavanje fake news i pompozno išetao iz Pariškog sporazuma odvodeći SAD u nekom 'svojem' smjeru, novi američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak se ispričao zbog djelovanja svog prethodnika. Govoreći o očuvanju zajedničke budućnosti, Biden je u Škotskoj zelenu tranziciju nazvao ne samo pitanjem morala, već i ekonomskim imperativom. U desetljeću koje slijedi, SAD će, prema riječima svog predsjednika, pokazati ne samo da je opet u igri, već i da je spreman voditi svojim primjerom. Nadu u ostvarenje njegovih obećanja baš ne ulijeva situacija kod 'kuće', odnosno u Kongresu gdje njegov ambiciozna klimatski plan nije prošao zbog snažnih interesnih lobija. Pitanje je koliko će daleko ići s ublažavanjem primarno određenih ciljeva kao što su upola manje emisije stakleničkih plinova do 2030. i što će od tog plana ostati kada se zadovolje svi sadašnji nezadovoljnici.
Inicijativa za određivanje cijene CO2
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen založila se za to da države odrede cijene emisija CO2 te da se uspostave globalna tržišta ugljika. Pokušavajući potaknuti druge države na ambicioznije planove smanjenja emisija, rekla je da nulte stope emisija do 2050. nisu dovoljne. Ustvrdila je i da priroda više ne može plaćati cijenu, ali čelnici nekih manjih država zavapili su da ne mogu ni oni plaćati cijenu 'europske ideologije' koja je donijela porast cijena energenata i zaprijetila onemogućavanjem nekih osnovnih životnih potreba siromašnima.
Nepojavljivanje velikih zagađivača
Iako su u Glasgowu prodefilirala brojna poznata imena i pozvala na hitnost bavljenja klimatskim problemima, među kojima su i kraljica Elizabeta, princ Charles, omiljeni voditelj dokumentarnih filmova o prirodi David Attenborough te švedska aktivistica Greta Thunberg, možda su i veća vijest oni koji nisu došli. Među njima se posebno ističu predsjednici Kine, Rusije i Brazila, zemalja koje su veliki svjetski zagađivači. Procurila je vijest da kineskom predsjedniku Xi Jinpingu nije omogućeno virtualno priključivanje skupu nego je morao poslati govor pismeno.
Nužne korijenske promjene SB i MMF-a
Larry Fink, osnivač i izvršni direktor investicijske kuće BlackRock upozorio je na COP26 da se ne mogu očekivati nikakve velike društvene promjene ako se uz javne tvrtke ne uključi i privatne tvrtke u klimatske ciljeve. Bila bi to najveća arbitraža na tržištu kapitala.
- Ako ne zamolimo društvo da se kreće prema naprijed, ako ne zamolimo privatne tvrtke da idu usporedo s javnima, nikada nećemo imati dekarbonizirani svijet, zavaravamo se ako mislimo da hoćemo - rekao je Fink, koji je u utorak najavio partnerstvo s francuskom i njemačkom vladom kako bi se osiguralo 670 milijuna dolara za investicije u održivost za zemlje u razvoju.
Dodao je i da ćemo, ako smo ozbiljni u namjeri da zaustavimo klimatske promjene u zemljama u razvoju, morati uvesti korijenske promjene u Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond.
Jeff Bezos posvećuje obnovi prirode dvije milijarde dolara
Osnivač Amazona Jeff Bezos na COP26 pokazao je da neke privatne tvrtke ionako predvode zelenu transformaciju. Kritiziran da ulaže u putovanje u svemir umjesto da se pozabavi problemima na Zemlji, Bezos je u svom govoru na klimatskom summitu kazao kako su ga upravo ta putovanja utjecala na njegovo viđenje horizonta. Shvatio je, kako je rekao, koliko je naš planet ranjiv. - Gledajući prema Zemlji iz svemira, atmosferski omotač se čini tako tanak, svijet tako ograničen i tako krhak. Sada, u ovoj odlučujućoj godini i desetljeću, moramo stati zajedno i zaštititi naš svijet - rekao je Bezos koji je u rujnu obećao uložiti milijardu dolara u svoju zakladu Bezos Earth Fund za očuvanje prirode te domorodačkih naroda i kultura. Na COP26 obvezao se uložiti dodatne dvije milijarde dolara. Istaknuo je da su dvije trećine afričke obradive površine degradirane, ali i da se to može promijeniti. - Obnova može popraviti plodnost zemlje, prinose i sigurnost hrane, učiniti vodu dostupnijom i stvoriti nova radna mjesta koja potiču gospodarski rast, a istovremeno eliminirati ugljik - zaključio je na summitu.