Svake godine kada Svjetski gospodarski forum (SGF) objavi Globalni indeks konkurentnosti, navikli smo se 'poklopiti ušima' i crvenjeti jer Hrvatska nikako da prestane 'grepsti' po dnu ljestvice. Ove godine imamo sreće jer ovogodišnje izvješće radi pandemije ne sadrži tradicionalnu ljestvicu. Samim time Hrvatska neće javno 'trijumfirati' kao jedna od najslabije konkurentnih zemalja u Europi.
Ovogodišnje izvješće pod nazivom 'Kako se zemlje snalaze na putu oporavka' razmatra kontekst i prioritete nastale zbog posljedica pandemije, kao i od ranije poznate prioritete - kombiniranje produktivnosti s boljim standardom građana i očuvanjem okoliša. Za razliku od Slovenije, Hrvatske nema ni u indeksu koji mjeri percepciju korupcije i povjerenje u vladajuće strukture, a kamoli u područjima digitalizacije, fleksibilnosti tržišta rada, globalnih lanaca vrijednosti, otpornosti, disrupcije, ljudskog kapitala, ekologije, inovacija i sl.Nije dobro kad te spominju u negativnom kontekstu. Ali kad te uopće ne spominju, prilično je zabrinjavajuće i krajnje depresivno.
Stoga smo se u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera fokusirali na to što i kako druge zemlje nastoje pronaći izlaz iz ove krize.
Kako je prenijelo Nacionalno vijeće za konkurentnost u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, ovogodišnje posebno izdanje SGF-a predstavlja rezultate i preporuke za politike kroz dva vremenska okvira.
Podaci 37 zemalja 'mapirani' su u odnosu na 11 prioriteta navedenih u izvješću. Iako nijedna zemlja nije u potpunosti spremna za oporavak i gospodarsku transformaciju, neke su u boljem položaju od drugih. Izvještaj procjenjuje da bi porast ocjena spremnosti za 10 posto mogao dovesti do povećanja BDP-a ovih 37 zemalja zajedno, za 300 milijardi dolara.
U svom izvješću SGF je naveo nekoliko aspekata konkurentnosti koji su učinili neka svjetska gospodarstva relativno otpornima tijekom pandemije: naprednu digitalnu ekonomiju i digitalne vještine, čvrste sustave ekonomske sigurnosti, uspješno planiranje i integraciju zdravstvene, fiskalne i socijalne politike te prethodna iskustva s epidemijama. Izvještaj razmatra i preporuke za oživljavanje i transformaciju gospodarstva u četiri područja: povoljno okruženje, ljudski kapital, 'tržišta budućnosti' i inovacija.
Koje su zemlje najspremnije dočekale krizu te koje će se i zbog čega najbrže iz nje izvući, pročitajte u nadolazećem tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.