Odbor za klimu Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je dao pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a da je za to 'nedvosmisleno' krivo čovječanstvo. Razine stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih desetljeća, ako ne i stoljeća, upozorili su znanstvenici u izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
Oni tvrde kako će se trenutne pojave poput toplinskih valova, moćnih uragana i drugih vremenskih ekstrema samo pogoršati. Opisavši izvješće kao 'crveno upozorenje za čovječanstvo', glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je na hitni prekid proizvodnje energije iz ugljena i drugih fosilnih goriva koji znatno štete okolišu.
- Zvona na uzbunu su zaglušujuća - rekao je Portugalac, te dodao da ovo izvješće mora biti posmrtno zvono za ugljen i fosilna goriva prije nego unište naš planet.
Izvješće IPCC-a objavljeno je samo tri mjeseca prije velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena koja će se održati u Glasgowu. Države bi se na tom skupu trebale donijeti nove ambiciozne planove o borbi protiv klimatskih promjena. Temeljeno na više od 14 tisuća znanstvenih studija, izvješće daje dosad najopsežniju i najdetaljniju sliku kako klimatske promjene mijenjaju prirodu i što će uslijediti.
Ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije štetnih plinova, upozoravaju znanstvenici, prosječna globalna temperatura će vrlo vjerojatno narasti za 1,5 stupnjeva u idućih 20 godina. Dosadašnje odluke država o smanjivanju emisija nisu bile dovoljne za smanjivanje razina stakleničkih plinova u atmosferi. Svjetske vlade i organizacije izrazile su zabrinutost oko novog izvješća.
- IPCC-ovo izvješće naglašava ogromnu hitnost ovog trenutka - priopćio je američki izaslanik za klimu John Kerry i dodao da se svijet mora ujediniti prije nego što nam izmakne mogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanja za 1,5 stupnjeva.
Nepovratna promjena
Emisije koje su 'nedvosmisleno uzrokovane ljudskim aktivnostima' su povisile današnje prosječne temperature za 1,1 stupanj više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stupnja ako se ne smanji zagađenje atmosfere, stoji u izvješću.
Znanstvenici upozoravaju da bi rast temperature viši od 1,5 stupnjeva mogao pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uvjeta s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo.Svaki dodatni rast od pola stupnja pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša.
- Imamo sve dokaze koji nam trebaju da vidimo da smo u klimatskoj krizi - rekla je trostruka koautorica IPCC-jevog izvješća Sonia Seneviratne, stručnjakinja za klimu sa sveučilišta ETH u Zuerichu koja sumnja da će sudjelovati u izradi i četvrtog izvješća, te dodala da donositelji odluka imaju dovoljno informacija. Možete se zapitati: Je li vrijedno vremena znanstvenika ako se ništa ne poduzima?
Već je rast od 1,1 stupnja uzrokovao katastrofalne vremenske neprilike. Samo ove godine toplinski valovi odnijeli su stotine života i oborili niz rekorda diljem svijeta. Šumski požari potaknuti vrućinom i sušama gutaju čitave gradove na zapadu SAD-a, oslobađaju rekordne razine plinova iz sibirskih šuma i tjeraju Grke da bježe iz svojih domova trajektima.
- Svako upozorenje je važno - rekao je koautor izvješća Ed Hawkins, znanstvenik sa sveučilišta u Readingu u Velikoj Britaniji.
Posljedice će biti sve gore i gore sa zatopljenjem. Ledeni pokrov Grenlanda gotovo će se sigurno nastaviti topiti, a oceani zagrijavati, zbog čega će rasti i razina mora. Te je promjene nemoguće zaustaviti, piše Reuters, pa je najbolje što svijet može učiniti je usporiti ih kako bi se države stigle pripremiti na njih.
Još imamo odluka za donijeti
Izvješće upozorava kako čovječanstvo ima sve manje vremena i za usporavanje već pokrenutih klimatskih promjena. Ako čovječanstvo drastično smanji emisije u idućem desetljeću, prosječna temperatura i dalje bi mogla narasti za 1,5 stupnjeva do 2040. i potencijalno za 1,6 do 2060., prije no što će se stabilizirati. Ako čovječanstvo ne djeluje na vrijeme, temperatura bi do 2060. mogla narasti za 2, a do kraja stoljeća za 2,7 stupnjeva. Zemlja nije bila toliko topla od pliocena, prije oko 4 milijuna godina, kad su oceani bili 25 metara viši nego danas.
- Već smo promijenili naš planet, a s nekima od tih promjena morat ćemo živjeti u idućim stoljećima i tisućljećima - rekao je Joeri Rogelj, još jedan koautor studije, znanstvenik s londonskog Imperial Collegea. Aktualno pitanje je, kazao je Rogelj, koliko još nepovratnih promjena možemo izbjeći: 'I dalje imamo odluke za donijeti'.
Potreban sporazum
Danas je prosječna svjetska temperatura već za 1,1 stupanj viša od predindustrijskog razdoblja. Na globalnoj razini metan je odgovoran za oko 30 posto zagrijavanja, tvrde Ujedinjeni narodi. No taj plin dosad nije bio tema IPCC-a, do ovog izvješća. Nedavna istraživanja pokazuju da se emisije metana iz proizvodnje goriva i plina, sa smetlišta i iz stočarstva podcjenjuju.
Izvješćem se daje glasan signal državama koje proizvode i troše velike količine goriva i plina da uvedu „agresivne planove o redukcijama u svoje klimatske strategije“, kazao je Mark Browenstein, zamjenik predsjednika američke ekološke organizacije Environmental Defense Fund.
On je kazao kako će najlakše biti smanjiti emisije energetskih kompanija i sa smetlišta. U ekstenzivnom stočarstvu to će biti teže jer ne postoji alternativna tehnologija. EU će ove godine predložiti zakone koji će primorati energetske kompanije da nadziru emisije metana. SAD će pak do rujna uvesti regulacije metana koje će biti strože nego u vrijeme mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame. SAD i EU potroše više od trećine svjetskog prirodnog plina.
Veliki stvaratelji metana su države poput Brazila i Rusije koje nemaju stroge regulacije, piše agencija Reuters. Jedan od koautora IPCC-jevog izvješća, Paulo Artaxo sa sveučilišta u Sao Paulu, upozorava kako je količinu oslobođenog metana teško kvantificirati. Ako ga države ne traže, neće ga ni naći. Stoga dio organizacija i vlada poziva na globalni sporazum o regulaciji metana, poput Montrealskog protokola koji se bavio ozonom.
embed_digitalno_izdanje}{/embed_digitalno_izdanje}