Optimistični izgledi za globalno ekonomiju pružit će vladama manevarski prostor za prelazak s opće hitne potpore na ciljanije mjere, s naglaskom na ulaganje, priopćio je OECD.
Organizacija sa sjedištem u Parizu priopćila je da će globalna proizvodnja ove godine porasti za 5,8 posto, što je značajan porast u odnosu na prognozu od 4,2 posto, napravljene u prosincu. Rast od 4,4 posto sljedeće godine vratio bi većinu svijeta na razine aktivnosti prije pandemije, dodaje se u priopćenju.
Međutim, OECD je također upozorio da će oporavak biti neujednačen i da će životni standard u mnogim razvijenim gospodarstvima i dalje biti znatno manji od razina koje se očekuju prije pandemije.
Nove prognoze upućuju na to da će u SAD-u, zahvaljujući fiskalnim poticajima i programima cijepljenja protiv bolesti COVID-19, gospodarska proizvodnja krajem 2022. biti nešto veća nego što se projicirala u studenom 2019.
Isto vrijedi i za Kinu i, u manjoj mjeri, Njemačku. Međutim, proizvodnja u mnogim europskim zemljama, posebice onima koje se oslanjaju na turizam, bit će znatno ispod razine prije pandemije. Manjak će biti još veći na tržištima u nastajanju (emerging markets), proizvodnja u Indiji bit će gotovo 10 posto ispod projekcije iz studenog 2019.
Dugoročno gledano, šteta za proizvodne kapacitete gospodarstva mogla bi biti najgora među zemljama skupine G7, posebice u Velikoj Britaniji, gdje će ožiljke od pandemije dodatno pojačati brexit, priopćio je OECD.
- Dok se ekonomski izgledi u pojedinim zemljama poboljšavaju, bilo bi opasno vjerovati da vlade već čine dovoljno kako bi potaknule rast na viši i bolji put - izjavila je Laurence Boone, glavna ekonomistica OECD-a i dodala da je potpora koju su mnoge zemlje pružile poduzećima i kućanstvima pomogla u zaštiti prihoda ljudi i ograničavanju štete na ponudbenoj strani ekonomije.
Međutim, kriza je naglasila potrebu za poboljšanje zdravstvenog i obrazovnog sustava te financiranje digitalne transformacije i klimatske tranzicije. Budući da su neki sektori ponovno otvoreni, dok su drugi još uvijek ograničeni, potpora bi trebala postati ciljanija i 'fokus bi trebao biti na ulaganjima', kazala je Boone.
Najveći rizik za optimistične prognoze OECD-a leži u neuspjehu osiguranja opskrbe cjepiva gospodarstvima u nastajanju i zemljama s niskim dohotkom.
- Globalni ekonomski i socijalni troškovi održavanja zatvorenih granica zasjenjuju troškove šireg raspolaganja cjepivima, testovima i zdravstvenim potrepštinama - rekla je Boone.
Druga briga bila je visoka razina duga malih i srednjih poduzeća, posebno u europskim zemljama koje su usmjerile potporu poduzećima uglavnom putem zajmova, a ne bespovratnih sredstava.
Iz OECD-a izjavili su da bi jedan od pristupa mogao biti pretvaranje nekih kredita povezanih s pandemijom u bespovratna sredstva, pri čemu bi otplata mogla biti uvjetovana uspješnošću i redovitim procjenama održivosti.
Boone je bila opreznija u pogledu rizika ekspanzivnih politika, posebno u SAD-u, koja bi mogla potaknuti trajno višu inflaciju.
Cijene bi kratkoročno mogle porasti, priznali su iz OECD-a, zbog zagušenja u lukama i nekim sektorima koji su se brzo ponovno otvarali. Međutim, zauzeli su stajalište da na tržištima rada još uvijek vlada zatišje koje bi držalo plaće pod kontrolom, pri čemu bi stopa zaposlenosti trebala ostati ispod stope iz razdoblja prije krize u prosjeku OECD-a krajem 2022.