Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna više od 2 posto, pa je u jednom trenutku dosegnuo 98,80 bodova, najvišu razinu od svibnja 2020. godine.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,6 posto, na 114,85 jena.

No, američka je valuta snažno ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura potonula oko 3 posto, na 1,0928 dolara, najnižu razinu od svibnja 2020. godine.

U fokusu ulagača bili su daljnji napadi ruske vojske na ukrajinske gradove, što je na financijskim tržištima izazvalo povlačenje kapitala iz rizičnijih investicija, kao što su dionice, pa su svjetske burze prošloga tjedna oštro pale.

S druge strane, porasle su cijene onih investicija, kao i pojedinih valuta koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena.

Zbog toga su na valutnim tržištima ojačale američka, japanska i švicarska valuta.

Europske valute pod pritiskom

Euro je, pak, pod pritiskom budući da je rat u Ukrajini smanjio očekivanja u vezi gospodarskog rasta eurozone.

„Euro se našao u epicentru nesklonosti ulagača prema riziku. S obzirom da cijene energenata rastu, a da se Europska središnja banka suzdržava od povećanja kamata, euro bi mogao dodatno oslabiti”, kaže Neil Jones, direktor u tvrtki Mizuho.

Po riječima analitičara, učinci rasta cijena energije i plina vjerojatno će potkopati izglede za europsku potrošnju i gospodarski rast.

Zbog toga su se pod pritiskom našle i druge europske valute. Češka središnja banka intervenirala je u petak na tržištima kako bi zaustavila slabljenje krune, čiji je tečaj prema dolaru pao na najniže razine u gotovo 20 mjeseci.

Intervenirala je i poljska središnja banka, no tečaj zlota prema euru ipak je skliznuo na najnižu razinu u 13 godina.

A kako je tečaj mađarske forinte potonuo na rekordno niske razine, mađarska središnja banka agresivno je povećala kamatne stope.

Zbog toga se sve više špekulira da će i Europska središnja banka morati povećati kamate prije nego što se očekivalo.

"ECB neće imati drugog izbora doli razmotriti ovaj nagli rast inflacije, ali Fed neće odgoditi svoje planove, pa ćemo ponovno svjedočiti većim razlikama u monetarnim politikama", rekao je Mike Kelly, analitičar u PineBridge Investmentsu.

Iako tržišta novca ne očekuju povećanje kamatnih stopa na sljedećoj sjednici ECB-a, sigurno je da će američki Fed povećati kamatne stope na sastanku od 15. do 16. ožujka, prvi put nakon izbijanja pandemije koronavirusa.

Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio je da će poduprijeti početno povećanje referentne stope za četvrtinu postotnog boda.

Ruska valuta nikad slabija

Zbog rata u Ukrajini i sankcija, tečaj ruskog rublja pao je tijekom tjedna na rekordno niske razine, oko 118 rubalja za dolar.

Ruska središnja banka oštro je povećala kamatne stope i pokušava podržati likvidnost na ruskom financijskom tržištu, no zbog sankcija su njezine mogućnosti ograničene.

Tijekom tjedna je agencija S&P snizila kreditni rejting Rusije dublje u špekulativno, neinvesticijsko područje.

Svjetske burze u padu 

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, ponajviše u Europi, jer su napadi ruske vojske na ukrajinske gradove sve razorniji, dok ulagači procjenjuju kako će sankcije Zapada protiv Rusije utjecati na globalni financijski sustav i gospodarstvo.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 1,3 posto, na 33.614 bodova, dok je S&P 500 pao 1,3 posto, na 4.328 bodova, a Nasdaq indeks 2,8 posto, na 13.313 bodova.

Invazija Rusije na Ukrajinu traje već dulje od tjedan dana, štete su goleme, poginulih sve više, a Rusija se zbog sankcija Zapada našla u izolaciji.

„Tržište je pod utjecajem geopolitičkih previranja. Nestabilnost tržišta potrajat će kratkoročno, a možda i u srednjem roku jer jednostavno ne vidim što bi idućih tjedana moglo smiriti tu situaciju”, kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.

Ulagači se, također, plaše poremećaja međunarodnog financijskog sustava nakon što su u sklopu sankcija Zapada protiv Rusije najvećim ruskim bankama onemogućene transakcije putem globalnog platnog sustava SWIFT.

Zbog toga su se pod pritiskom našle dionice banaka koje su najviše poslovno izložene u Rusiji. S&P 500 indeks bankarskog sektora potonuo je prošloga tjedna gotovo 9 posto.

S druge strane, snažno su, oko 9 posto, skočile cijene dionica u energetskom sektor jer su cijene nafte skočile više od 20 posto.

Moguć daljnji rast inflacije

No, ulagače zabrinjava snažan rast cijena nafte jer bi to moglo dodatno potaknuti inflaciju u SAD-u, koja se ionako već kreće na najvišim razinama u 40 godina.

Tržište je malo umirio predsjednik američke središnje banke Jerome Powell koji je polovicom tjedna kazao da će se na sjednici čelnika Feda u ožujku založiti za povećanje ključnih kamata za 0,25 postotnih bodova, što je ohrabrilo ulagače jer je dosad prevladavalo mišljenje da bi Fed mogao povećati kamate za oštrih 0,50 postotnih bodova.

No, nastavi li inflacija jačati, Fed će kasnije morati agresivnije zaoštriti monetarnu politiku, što bi moglo usporiti rast gospodarstva.

Zbog toga se ulagači plaše stagflacije, kombinacije stagnacije gospodarstva i visoke inflacije.

U anketi Bank of America sada 30 posto fond menadžera očekuje u idućih 12 mjeseci stagflaciju, dok je još prošloga mjeseca to očekivalo 22 posto menadžera.

„Očekujem da će se tržište kretati u uskom rasponu idućih tjedana do sjednice Feda. Nema razloga kupovati dionice, osim ako se situacija u Ukrajini stabilizira, a to mi se ne čini izgledno”, kaže Jay Hatfield, direktor u tvrtki Infrastructure Capital Management.

Oštar pad europskih burzi

Zbog toga ulagače nisu ohrabrili ni dobri pokazatelji s američkog tržišta rada.

U veljači je u SAD-u otvoreno 678.000 novih radnih mjesta, znatno više nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,8 posto, najnižu razinu od veljače 2020. godine.

„Prije nekoliko tjedana mislilo bismo da su to strašno važne brojke, no s obzirom na sadašnje okruženje i sve ove događaje u Europi, to jednostavno nisu. Potencijalna daljnja eskalacija rata, utjecaj toga na rast europskog gospodarstva i šire, rast cijena sirovina, koji dodatno potiče inflaciju... To ulagačima oduzima svo vrijeme i energiju”, kaže Zachary Hill, direktor u tvrtki Horizon Investments.

Najviše su prošloga tjedna pale cijene dionica na europskim burzama. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo je 7 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od izbijanja koronakrize u ožujku 2020. godine.

Pritom je londonski FTSE indeks pao 6,7 posto, na 6.987 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 10,1 posto, na 13.094 boda, a pariški CAC 10,2 posto, na 6.061 bod.

Oštro su pale i azijske burze, pri čemu je japanski Nikkei indeks skliznuo 1,9 posto, na 25.985 bodova.