Svijet
StoryEditor

Robne burze: Cijena plina ponovno raste, energetsko tržište preuzima strah i panika

10. Siječanj 2022.
Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI

Prvi tjedan ove godine je iza nas. Iskustveno, tek se s drugim, odnosno trećim tjednom siječnja tržišta stabiliziraju nakon blaganskog perioda diljem svijeta, odnosno do tada se gotvo svi sudionici na tržištu vrate na posao. Međutim, to ne znači da do tada tržišta miruju; ponekad bude upravo suprotno.

Omikron, nafta, priorodni plin, inflacija, kamatne stope, energetska kriza u Europi… i dalje su teme koje su trenutno u fokusu i koje dovode do najveće volatilnosti na tržištu. Paradoksalno ili ne, premda je broj dnevno novozaraženih koronom na vrhuncu, tržište je zadržalo optimizam u gospodarski rast. Ranije bi u takvim slučajevima cijena nafte pala zasigurno ispod 70 $/bbl, no evo nas oko 82$/bb, uz tjedni rast od preko 5%. Name, nemiri u Kazahstanu te prekidi u opskrbi iz Libije razlozi su za zabrinutost tržišta što je dovelo do rasta cijene. Povrh toga OPEC+ je nastavio sa svojom politikom postepenog skromnog povećanja barela na tržištu, dok su istovremeno zalihe nafte u SADu pale na niže razine nego što je to tržište očekivalo. Zbog svega toga, na Brentu se ponovno trguje naftom na razinama sa početka studenog, prije pojave omikrona. Kod priprdnog plina, ništa novo, volatilnost se nastavlja.

Plinska kriza

Zbog pojedinih procjena da bi Europa usljed malo jače zime potencijalno mogla ostati i bez plina, cijena je ponovno porasla. Baš na primjeru plina može se objasniti što se dogodi kada tržište preuzme tzv strah od 2P – panika i pohlepa. U takvim trenutcima tržišta više nisu vođena raciom, a želja za maksimiziranjem profita ili strah od gubitaka (ovisno od pozicije na tržištu) jača je od svega ostalog. Takva stanja najčešće dovode do velike volatilnosti na tržištu, a bilo koja informacija samo može dodatno potaknuti tržište (u bilo kojem smjeru) te se u pravilu takve informacije izmjenjuju jedna za drugom. Najčešće je za smirivanje takvog stanja na tržištu jedino riješenje čekati. Nažalost, za sudionike čije je to tržište ili ta roba core business, to je vrlo skupo i bolno čekanje koje nerijetko rezultira bankrotom (duže tržišta mogu ostati iracionalna, nego što individualni investitor ima novaca).

Cijene energenata

Indonezija je zabranila izvoz ugljena u siječnju usljed slabe ponude prema domaćim energanama i opasnosti od prekida opskrbe električnom energijom. Indonezija je inače vodeća svjetska izvoznica termalnog ugljena, sa oko 400 milijuna tona izveženih u 2020. Najčešće izvozne destinacije su Kina, Indija, Japan i Južna Koreja. Cijena ugljena odmah je narasla na najviše razine u zadnja 2 mjeseca, na 195 $/t. Osim toga, očekuje se i pojačana potražnja za ugljenom u Europi, usljed rasta cijena priorodnog pina što tjera elektrane da se okrenu relativno jeftinijem ugljenu. Paralelno, EU predstavlja planove da označi priordni plin i nuklearnu energiju kao “zelene” investicije, nakon cijelogodišnje borbe između vlada oko toga koje su investcije zaista pogodne u kontektsu utjecaja na klimat. Do kraja mjeseca EU bi trebala odlučiti hoće li plinski i nuklearni projekti biti uključeni u taksonomiju održivih fininacija ili ne.

Zbog negativnog kretanja energetskog sektora, cijene aluminija su također porasle iznad 2.900 $/t, najviša razina još od listopada, kao poljedica pada zaliha te očekivanog velikog deficita u Europi zbog energetske krize te povezanog smanjivanja kapaciteta proizvodnje europskih proizvođača aluminija. Rast cijene ugljena imati će negativne posljedice na proizvodnju aluminija i čelika u Kini i Indiji. Cijene željezne rude kreću se na razinama iznad 120 $/t te su se oporavile od najnižih razina u zadnjih 16 mjeseci zabilježenih u studenom (85 $/t), ali su još uvijek daleko od rekordnih 229,5 $/t iz svibnja prošle godine. Ipak gledajući cijelu 2021. željezna ruda zabilježila je pad od 27% te je za očekivati da će cijene i u 2022. ostati pod pritiskom zbog ograničenja na proizvdnju čelika u Kini kako bi se regulirala emisija plinova, zatim pad potražnje za metalima usljed usporavanja gospodarskog rasta Kine te kriza građevisnkog sektora Kina predvođena slučajem Evergrande.

Suše na jugu

Vrijeme u Južnoj Americi i dalje je tema broj jedan, točnije suša u Argentini i južnom Brazilu usljed čega su smanjene procjene uroda soje i kukuruza. Kiše nema u prognozi niti za ovaj tjedan, što samo dodatno povećava stres kojemu su biljke izložene i negativno utječe na krajnji prinos. S druge strane, jos uvijek veliku prijetnju stvara vrlo skupo umjetno dušično gnojivo – samo od početka prosinca cijena je porasla 20%, dok je u odnosu na period od prije godinu dnaa cijena veća za preko 400%. Stoga i agri burzovne robe prati velika volatilnot, ali i rast cijena. Kalendarski gledano, cijena pšenice na MATIF u 2021. je porasla +31%, ječma +28%, dok je cijena kukuruza porasla u istom period +8%. FAO upozorava da su cijene hrane narasle na najvišu razinu u zadnjih 10 godina, porastavši više od 28% u protekloj godini. Nažalost, zbog rasta cijena inputa, poglavito umjetnih gnojiva, nema garancija da će ovaj rast cijena dovesti do povećanja svjetske proizvodnje hrane.

Za kraj ovotjednog izvještaja, vrlo zanimljiv graf koji prikazuje kojih je to 50 najvećih burzovnih roba (njihov prosječni dnevni trading volumen u mlrd dolara) kojima se trenutno trguje. Nafta i zlato daleko odskaću od ostalih burzovnih roba u tom kontekstu. Ako naftu trgovanu na WTI i naftu kojom se trguje na Brentu zbrojimo, lako vidimo zašto se naftu zove kraljicom burzovnih roba. To svakako ne umanjuje volume kojim se trguje ostalim robama, ipak je to u milijardama dolara na dnevnoj bazi.

U trenutku pisanja ovog članka, cijene na burzama:

Nafta Brent: 82,13 $/bbl

Plin Dutch TTF: 86,6 €/MWh

Pšenica MATIF March: 274,5 €/t

Kukuruz MATIF March: 243,25 €/t

Sojino zrno CBOT March: 14,03 $/bu

Zlato:  1.793 $/t.oz

Čelik: 4.510 CYN/t

Željezna ruda: 121,5 $/t

Aluminij: 2.926 $/t

EUR/USD: 1,1327

BDI: 2.289

15. svibanj 2022 19:43