Svijet
StoryEditor

Robotizacija: Zbogom, idioti, znamo kako vas pretvoriti u pametnjakoviće!

15. Veljača 2020.
Svaki predmet, od prozora, pećnice, zahoda, tuš-kabine do zida, može se pokrenuti i automatizirati, dobiti neku vrstu umjetne inteligencije. I svatko to može postići uz malu pomoć pravoga dizajnerskog alata, videa, 3D pisača i interneta stvari

U niskom smo startu da oživimo sve što se dosad smatralo predmetima. Stvarima dajemo vezu s internetom, učimo ih da obavljaju za nas svakakve sitnice, programiramo ih da nam udovoljavaju, a pitanje je vremena kada će to prestati biti dovoljno pa ćemo im udahnuti dušu omotanu u tkivo umjetne inteligencije i potaknuti ih da osjećaju. Sve samo zato što možemo i jer je fora. Stvaramo li mnogo malih frankensteina dok bezbrižno, kako kažu face s Wireda, staru kuću učimo novim trikovima? Nadajmo se da ne, iako nikad se ne zna kad će se netko oteti kontroli. Čemu ovaj razgovor o potencijalu ormarića za cipele da izazove incident, pitate se? Zato što se već sve to događa. Zaljubljenici u internet stvari (IoT), mrežu uređaja povezanih s internetom, smišljaju sve zanimljivija rješenja, a nedavno je posve novu sferu mogućnosti i budućnosti otvorio trio koji je smislio kako će, uz banalan proces koji svi možemo bez po muke odraditi, sve stvari koje vidite trenutačno oko sebe moći pretvoriti u robote.

Mr. Robiot

Xiang Anthony Chen, Jiahao Li i Jeeeun Kim uzeli su jednu stolnu lampu, nalik na onu što skakuće prije početka Pixarovih animiranih filmova, i na njoj demonstrirali čudo koje su razvijali na svojim kalifornijskim i teksaškim sveučilištima. Dakle, cijela je ideja da uzmete predmet koji želite robotizirati, snimite video u kojem ovjekovječite funkcionalnost predmeta koju želite postići, zatim se uključuje revolucionarni alat Robiot (robot + IoT, kopčate?). Njegov je zadatak da iz videa izvuče informaciju o pokretima vašeg predmeta i napravi 3D model koji će jednom kad ga pustite da prođe kroz 3D pisač uz prigodni motor proraditi baš kako ste htjeli. Oni su to učinili na sljedeći način: uzeli su stolnu lampu koja se može savijati. Snimili su video kako se lampa maksimalno prigiba prema stolu, dali ga Robiotu na obradu, dobili popis potrebnih dijelova kako bi napravili mehanizam koji će motorizirati lampu, isprintali dijelove, ugradili motor i, voilà, lampa se na zapovijed sama sagiba.

Robiot kreira mehanizme za pokretanje predmeta tako što iz videa izolira dva najvažnija parametra. Prvi analizira predmet i pokret kako bi utvrdio kakvi će zglobovi biti potrebni, drugi pretražuje bazu 3D modela dok ne pronađe predmet i ne prepozna pokretne i statične dijelove te određuje gdje smjestiti pomični dio. Ti parametri omogućuju stvaranje nekoliko dizajna različitih mehanizama, koji se onda mogu suziti dodavanjem određenih filtara i postavki poput raspona, pokreta i brzine. Tek tada alat izlistava mehanizme prigodne za 3D ispisivanje. Šest ljudi dobilo je priliku testirati Robiot i u jedan sat dizajnirali su čak 14 mehanizama koje su uspješno instalirali na predmete samo slijedeći upute navedene na platformi. Nisu bili znalci, što pokazuje da je alat primijenjen laicima i, komercijalno gledano, spreman za DIY entuzijaste.

Prilika za 3D pisače

Robiot je svojim briljantno jednostavnim rukovanjem otvorio vrata stvaranju interaktivnih predmeta, i to ljudima koji nemaju pojma što su CAD i slični programi za dizajn. Poligon za buduće uporabe alata koji dizajnira na temelju pokreta gotovo da i nema granica. Robotizacija inače statičkih predmeta kao što su automatsko odvrtanje i zavrtanje slavine dok se pere posuđe ili pritvaranje prozora kako bi se održala optimalna temperatura u prostoriji ima potencijal poboljšati kvalitetu života, osobito osoba s invalidnošću, naveli su u znanstvenom članku gdje predstavljaju svoju umotvorinu. Njihov je Robiot dostupan baš svima. Doduše, bez 3D pisača i nema prevelikog smisla. Upravo taj intrigantni izum mogao bi napokon pomoći 3D pisačima da razmontiraju barijeru koja je sprečavala njihovu masovnu uporabu. Oni se nisu uspjeli dostojanstveno samoostvariti jer im je nedostajao visokokoristan sadržaj koji bi proizvodili, a sada bi se taj izgovor mogao obrisati s popisa.

Posvemašnja primjena

Zamislite samo mogućnosti koje takve male preinake s pokojom dodatnom linijom koda mogu unijeti u dom! Kanta za smeće koja na naredbu 'otvori' uredno diže svoj poklopac i čeka da uložite što imate pa onda uz jedan 'zatvori' poslušno sklapa svoje ralje. Grijalica koju još iz kreveta možete upaliti u kupaonici kako bi vas zaštitila od smrzavanja kad ustanete i dođe doba da razodjenete pidžamu. Krovni prozor koji samostalno obavlja svoju higijenu jer ste programirali čistač prozora koji u maniri iRobota kruži kišom umrljanim staklom i vraća mu blještavu prozirnost. Zašto bismo se ograničili samo na krovni prozor, i s ovim okomito postavljenim pranje je mnogima zamorna aktivnost. Moguće je osmisliti i cijele sustave za pripravljanje doručka poput grijanja mlijeka na zahtjev, sipanja žitarica u zdjelicu, natapanje toplim mlijekom i miješanje žlicom kako bi se sve zrnje ravnomjerno omekšalo. Uvijek je slađe kad netko drugi pripremi obrok.

Smirivanje kućnih strasti

Ultratihim stručnim zatvaranjem i zaključavanjem vrata kada na prstima ulazite u stan zasigurno bi se obustavile brojne nesuglasice s ukućanima. Općenito, predmeti roboti imaju tu snagu da ugase vatru koju stvaraju iritantne navike. Spuštanje daske na zahodskoj školjci samo snagom glasa divno će se pridružiti dobrohotnom robotiću koji je cijelom svijetu na ovogodišnjem CES-u predstavio Charmin, a on je možda i najbolji primjer kako svakodnevni predmeti počinju hodati. Ako još niste čuli, toaletni je papir dobio noge pa vam se sad može u odlučujućem trenutku ušuljati u kupaonicu sa svojom spasonosnom materijom. Jedino je pitanje hoćemo li uskoro rečenice poput 'Tražim li zaista previše od tebe?', umjesto prema partnerima od krvi i mesa, usmjeravati na vrata, stolice, sag, odnosno druge partnere koji su dosad posve beživotno bivstvovali u kući. U svakom pogledu naša će očekivanja prema njima rasti i prilike za razmirice vjerojatno će se gomilati. Možda će porasti i potražnja za psihologom jer u tolikim odnosima kakve dosad nismo imali prilike iskusiti teško će biti pronaći odmor za dušu u miru i tišini vlastitog doma ili bilo kojeg interijera.

Daleki rođaci

Roboti su prošlog tjedna dobili naprednijeg rođaka, ksenobota, koji bi daljnjim razvojem mogao dodatno zakomplicirati situaciju. Naime, američki znanstvenici napravili su prvoga živog robota u kojem su matične stanice žabe. Stvorenje-stroj zasad ima vrlo ograničen doseg – kreće se sa svojim krakovima po dnu Petrijeve posudice, a raskošno tijelo prostire se čak jedan milimetar, ali jednoga dana tko kaže da neće dobiti ljudske udove, živce, mozak, srce. Već postoje humanoidni roboti poput Sophie koje bi takva nadogradnja zastrašujuće dobro oživila. Ipak, odmaknut ćemo se od tih scenarija jer su etički diskutabilni i prilično zastrašujući. Jeste li gledali 'Ex Machina'? Vratimo se ksenobotima, programabilnim živim organizmima koji bi robotiziranim predmetima mogli podariti i samovolju. Zamolite vrata da se otvore, a ona neće, nisu raspoložena za vaše društvo. Zvuči smiješno, ali kada predmetima predamo moć da obavljaju naše poslove, dovodimo se u situaciju da oni s vremenom počinju kontrolirati nas. Jednom kada ih oplemenimo inteligencijom, tko kaže da nam vrata neće zamjeriti što smo ih nekada grubo odgurnuli, zalupili, divljački po njima kucali ili što ih nismo zaštitili od nasilnika, hladnoće, sunca? Možda nas silna tehnologija u kući prisili da pobjegnemo i nanovo zaklon potražimo u špilji. Zasad, srećom, još ne moramo strahovati od naglih promjena raspoloženja prozora, pećnica, zidova, tuš-kabina. Zasad ih samo pripitomljujemo i uživamo u pomislima kakve nam sve pogodnosti život uz poslušne i uslužne predmete može donijeti. No svjesni smo da dodavanjem pameti predmet može nadići svoju originalnu svrhu. Nicholas Negroponte, osnivač Media Laba u Massachusetts Institute of Technology, davno je objasnio da kada govorimo o internetu stvari, ne govorimo samo o RFID naljepnici na nekoj glupoj stvari kako bismo mi pametni ljudi znali gdje se ona nalazi. Riječ je o dodavanju inteligencije stvarima kako bi postale pametnije i činile više nego što se od njih očekivalo. Čini se da tek sada postaje jasno na što sve možemo računati u bliskoj budućnosti. 

20. travanj 2024 10:41