Prošlo je već više od godinu dana od početka pandemije COVID-19 koja još uvijek ne pokazuje znakove usporavanja. Trenutni treći val zaraza upravo doživljava svoj vrhunac. Posebno je teška situacija na europskom kontinentu čije države zbog novih rekordnih brojki novozaraženih ponovno uvode epidemiološke mjere sprečavanja širenja zaraze. Navedeno se negativno odražava na ekonomsku aktivnost pa je čelnicima država EU u fokusu ubrzati cijepljenje i vratiti gospodarstvo Unije na put oporavka. Cijepljenje je također na vrhu liste prioriteta nove administracije u Bijeloj kući zbog čega je američki predsjednik Joe Biden najavio da će do kraja svibnja SAD osigurati dovoljno doza cjepiva za sve Amerikance. U ostalim manje razvijenim dijelovima svijeta ruske i kineske verzije cjepiva također su u velikoj potražnji.
Sve navedeno ukazuje na važnost cjepiva u spašavanju svijeta od COVID-19 pa dio zasluga za, nadamo se, skori kraj pandemije treba pripisati i farmaceutskoj industriji koja je prošle godine nakon hitrog razvoja predstavila prva efikasna cjepiva. Među najvažnijima u tom pothvatu bili su američki farmaceuti Pfizer (burzovna kratice PFE), Moderna (MRNA), Johnson & Johnson (burzovna kratica JNJ) te britanska AstraZeneca (AZN). Ipak, inovativnost ovih kompanija na polju pronalaska cjepiva nije pomogla i njihovim dionicama. Na grafikonu u nastavku vidljiva je izvedba od početka godine koja je ispod kretanja glavnog američkog indeksa S&P 500. Ovdje treba izdvojiti volatilno kretanje dionica Moderne koja nije tipična farmaceutska kompanija nego dolazi iz redova biotehnološke industrije.
I dok se negativan sentiment oko dionica AstraZenece može povezati s pravnim problemima koje kompanija ima s EU uslijed neisporučenih doza cjepiva, razlozi za zaostajanje ostalih farmaceutskih dionica leže u činjenici da će najveću korist od njihovih cjepiva imati dionice kompanija koje će profitirati od povratka ka starom načinu života nakon pandemije i s njim povezanim ekonomskim oporavkom. Dionice takvih kompanija, poput onih iz potrošačkog, financijskog, industrijskog i energetskog sektora, potiču brži rast indeksa S&P 500 od stabilnog zdravstvenog sektora kojem pripadaju J&J i Pfizer. Također prihodi od cjepiva su za ove gigante zanemariv postotak u njihovim ukupnim rezultatima.
Ipak, u posljednjim danima na tržištu je primjetno smanjivanje zaostajanja s obzirom da su cijene spomenutih farmaceuta počele osjetno rasti u vremenu dok tržište stagnira. Navedeno može signalizirati zabrinutost investitora u vezi intenziteta trećeg vala koronavirusa koji je pomrsio planove o potpunom otvaranju ekonomije već do ljeta pa se dio ovogodišnjih dobitnika iz redova naftnih i bankarskih dionica korigira. Također u isto vrijeme stabilna profitabilnost proizvođača lijekova u vremenu zdravstvene krize privlači ulagače u zdravstveni sektor. Prosječan omjer profitabilnosti u odnosu na tržišnu vrijednost (P/E omjer) u slučaju farmaceuta je značajno niži u odnosu na ostatak tržišta. Ovakve dionice s niskim valuacijama se obično smatraju sigurnom zonom koja nudi zaštitu od potencijalnih volatilnosti u slučaju negativnih scenarija u ekonomiji. Svakako, važno je spomenuti da ove kompanije nude dividendne prinose koji nadmašuju prosjek isplata S&P 500 sastavnica. Svi ovi pokazatelji u usporedbi s indeksom prikazani su u tablici u nastavku.
Investitori koji ne žele birati među pojedinim farmaceutima, a žele se izložiti toj industriji mogu pogledati ETF Health Care Select Sector SPDR Fund burzovne kratice XLV. Ovaj ETF koji je usmjeren na izlaganje dionicama iz šireg zdravstvenog sektora bilježi rast od 9 posto u 2021. godini i nudi bruto dividendi prinos od 1,5 posto.
Kao što na svakom lijeku stoje upozorenja za povezane rizike, tako i dionice farmaceutskih kompanija sa sobom nose određene rizike. Najznačajniji među njima je onaj koji dolazi s istekom patenata njihovih najbolje prodavanih lijekova. Tu je također i rizik moguće reforme zdravstva u SAD-u koja bi uključivala strožu kontrolu cijena lijekova koja je izglednija s demokratima na vlasti.