Švedska tvrtka Klarna u posljednjih je nekoliko godina promijenila koncept plaćanja putem online kupovine. Milenijalci i Generacija Z odjeću i ostale stvari sve više plaćaju na odgođeni način.
Ako ste pripadnik starije populacije, vjerojatno nikad niste čuli za Klarnu. To je novi oblik digitalnog plaćanja namijenjen ljudima koji 'žele kupiti neki novi predmet, ali ne mogu čekati da im sjedne plaća', kako kaže JD Sports.
Klarna je fintech tvrtka koja ima za cilj promijeniti način na koji potrošači plaćaju proizvode putem interneta. Nudi uslugu 'kupi sada, plati kasnije' koja omogućuje online kupcima kupnju od velikih trgovaca bez trenutnog plaćanja. Potrošači mogu platiti kupnju u četiri rate s kamatama koje se naplaćuju svaka dva tjedna ili platiti cijeli iznos u roku od 30 dana. Također mogu financirati kupnju tijekom 6 do 36 mjeseci.
Klarna je osnovana u Stockholmu 2005. godine. Nudi rješenja za plaćanje za 205.000 tvrtki u 17 zemalja. Tvrtka kaže da njezinih 90 milijuna kupaca napravi dva milijuna transakcija dnevno. Tvrtka posluje kao banka i jedna je od najvećih u Europi. Ulagači su Sequoia Capital i Visa.
Klarna je zabilježila rekordno drugo tromjesečje s više od 20 milijardi dolara bruto količine robe (gross merchandise volume) u usporedbi s 12 milijardi dolara u drugom tromjesečju 2020. GMV za prvu polovicu 2021. godine iznosi 39 milijardi dolara u usporedbi s 22 milijarde u prvoj polovici 2020. godine, čime se poboljšava pozicija Klarne kao globalnog partnera za kupovinu po izboru. Neto poslovni prihod iznosio je 766 milijuna dolara u prvoj polovici 2021. godine u usporedbi s 466 milijuna u prvoj polovici 2020.
Klarnini partneri uključuju velike brendove kao što su: ASOS, H&M, Dolce &Gabbana, Michael Kors, Ticketmaster, Sephora, Toms, Timberland, Lenovo, Ambercrombie & Fitch, Expedia, Air France i Bose.
Kako Klarna funkcionira
Model 'kupi sada, plati kasnije' pokazao se popularnim kod online kupaca. Nije potrebna prijava na račun, iako će potrošači možda morati dostaviti kreditnu ili debitnu karticu, zajedno s informacijama kako bi Klarna mogla izvršiti provjeru kreditne sposobnosti (tzv. soft credit check).
Klarna apelira i na online trgovce koji se bore da privuku kupce da dovrše kupnju nakon dodavanja proizvoda u košaricu. Stopa napuštanja košarice u cijeloj industriji iznosi oko 70 posto narudžbi. Kupci često napuštaju svoja digitalna kolica jer se ne žele baviti gnjavažom stvaranja računa, ili je postupak naplate previše kompliciran. Klarna pomaže u smanjenju trenja plaćanja.
Još bolje za trgovce na malo, Klarna preuzima financijski rizik poticanja kupaca da završe kupnju bez plaćanja. Kada trgovac isporuči proizvod, Klarna plaća trgovca, a zatim obavještava potrošača o njihovom rasporedu plaćanja. Za obročnu i kasniju kupnju, Klarna provodi soft credit provjeru, što ne utječe na kreditnu ocjenu potrošača niti se pojavljuje na njihovom kreditnom izvješću. Vodi konkretniju kreditnu provjeru za one koji financiraju njihove kupnje. Godišnja postotna kamata iznosi 19,99 posto uz minimalnu kamatu od 2 dolara. Zakašnjele naknade naplaćuju se u iznosu od 35.12 dolara.
Kupcima koji kupuju na rate naplaćuje se zakašnjela naknada do 7 dolara ako propuste plaćanje. Potrošačima koji zaostaju s plaćanjem računi se mogu predati agenciji za naplatu potraživanja.
Kako Klarna zarađuje
Klarna ne naplaćuje kamate ili naknade za svoje standardne mogućnosti plaćanja, pa kako onda zarađuje? Trgovcima naplaćuje transakcijsku naknadu. Za sve opcije plaćanja Klarna naplaćuje naknadu u iznosu od 0,30 dolara plus varijabilne naknade do 3,29 ili 5,99 posto.
Klarna smatra da su trgovci spremni platiti te naknade jer njezine usluge pomažu u povećanju prodaje. Procjenjuje se da mogućnost da potrošači plaćaju na rate povećava njihovu prosječnu vrijednost narudžbe za 45 posto. Potrošači koji koriste 30-dnevnu opciju plaćanja imaju 20 posto veću učestalost kupnje. Oni koji financiraju njihove kupnje obično troše 58 posto više u prosjeku.
Loša strana kasnijeg plaćanja
Klarna plasira svoje usluge prema milenijskim kupcima i kupcima generacije Z, vjerujući da zahtijevaju 'glatko' iskustvo kupovine, a studije sugeriraju da su ti potrošači sve spremniji kupovati na kredit. Klarnine vlastite brojke pokazuju da, kada im je dopušteno plaćanje na rate ili uz financiranje, potrošači obično troše više, što izaziva zabrinutost oko toga omogućuje li usluga mladim kupcima da preuzmu više duga.
Kao odgovor na te nedoumice, Klarna je za The Guardian izjavila da je koristila financijske zaštitne mjere kako bi spriječila prekomjerno trošenje. Kupci nisu mogli neograničeno kupovati. Postojali su pragovi kako bi se osiguralo da su kupci izvršili plaćanja po postojećim kupnjama prije nego što su mogli izvršiti dodatne transakcije.
Smatra se da mlađe generacije imaju veliku odbojnost prema kreditima, ali to nije nužno točno kada je riječ o kreditnim karticama.
Pripadnici milenijske generacije, ljudi u dobi između 23 i 38 godina, povećali su svoj prosječni dug na kreditnim karticama za 7 posto u protekloj godini, pokazuju najnoviji podaci Experiana. To je drugo najveće povećanje duga po kreditnim karticama među svim generacijama u protekloj godini, a porast bi mogao pokazati da mlađi potrošači primarno koriste kartice kao način plaćanja.
Iona Bain, osnivačica Young Money Bloga, kaže da Klarna riskira postati sinonim za dug pod drugim imenom za novu generaciju.
- Zvuči genijalno, ali moje iskustvo mi govori da mladi potrošači nisu sjajni u fokusiranju na detalje kada je riječ o dugu. Osim ako ne pratite ovakve obveze, rizik da izmaknu kontroli doista je vrlo visok - rekla je Bain.
Na spomenute kritike iz Klarne su izjavili kako imaju uspostavljene zaštitne mjere kako bi osigurali da se proizvodi nude samo onima koji si to mogu priuštiti i koji će moći napraviti otplate na održiv način, bez utjecaja na njihovo financijsko blagostanje.
Klarna je napravila senzaciju diljem Europe i SAD-a sa svojim popularnim modelom 'kupi sada, plati kasnije'. Kupci uživaju u fleksibilnim mogućnostima plaćanja. Maloprodajni trgovci rizik prenose na Klarnu uživajući u manje napuštenih košarica i višim vrijednostima narudžbi.
Zvuči kao win-win situacija, svi sretni i zadovoljni, no kritičari se brinu da bi usluge poput Klarnine mogle potaknuti raskalašenu potrošnju, što bi dovelo do povećanog opterećenja duga među mladim potrošačima.