Svijet
StoryEditor

Tri scenarija kako bi rat u Ukrajini mogao utjecati na svjetsko gospodarstvo

25. Veljača 2022.

Dvije godine nakon što je svijet zadesila pandemija koronavirusa, pri čemu je uslijedila ekonomska kriza, napad Rusije na Ukrajinu predstavlja nove velike rizike za svjetsko gospodarstvo koje se bori i s inflacijom, nestašicama te poremećajima u dobavnim lancima.

Kako prenosi Bloomberg, rast cijena nafte i prirodnog plina utjecat će na kućanstva koja će trošiti sve veći dio svojih prihoda na gorivo i grijanje pa će imati manje novca za ostala dobra i usluge, što bi dodatno pogodilo tržišta i otežalo tvrtkama privlačenje investicijskih sredstava. Dvostruki izazov središnjih banaka – upravljanje cijenama i održavanje rasta gospodarstva – postat će još teži. Posljedice napada mogle bi još pogoršati tu situaciju, a koliko će sukob na kraju pogoditi globalnu ekonomiju ovisit će o njegovoj duljini i opsegu.

Bloomberg Economics stoga je napravio tri različita scenarija o tome kako bi rat mogao utjecati na rast gospodarstava, inflaciju i monetarnu politiku.

Prvi scenarij

U prvom slučaju, brzi završetak borbi spriječio bi daljnji rast cijena na tržištima roba, što bi održalo američki i europski gospodarski oporavak. Ne bi došlo do poremećaja u opskrbi naftom i plinom niti do recesije, a Europska središnja banka ostala bi pri svojoj odluci o povećanju kamatnih stopa.

Ovakav optimističan scenarij bio je na vidiku nakon što su SAD i EU objavili sankcije Rusiji, no ruske zalihe energenata nisu podložne tim kaznama. Cijene energenata glavni su razlog zbog kojega ukrajinski rat ima neposredan utjecaj na inflaciju, posebno u Europi, kojoj je Rusija glavni dobavljač nafte i plina. Podsjećamo, cijene barela nafte nakon ruskog napada na Ukrajinu porasle su iznad 100 dolara, a prirodnog plina za čak 62 posto. Uz to, inflacija u eurozoni u tom bi slučaju bila tri posto do kraja godine.

U SAD-u bi skuplji benzin i umjereno financijsko pooštravanje opteretili rast. SAD bi mogao isporučivati više svog prirodnog plina u Europu, podižući tako njegove cijene za njihove stanovnike. Glavna inflacija CPI mogla bi premašiti 8 posto u veljači i na kraju godine biti blizu 5 posto, u usporedbi s konsenzusom od 3,3 posto. Ipak, Fed će vjerojatno gledati dugoročnije od privremenog šoka i nastaviti sa svojim planovima za početak podizanja kamatnih stopa u ožujku, doduše ne za 50 baznih bodova.

Drugi scenarij

U drugom scenariju, duži sukob, oštriji odgovor Zapada i prekidi u izvozu ruske nafte i plina doveli bi do većeg energetskog šoka i većeg udara na globalna tržišta. To bi vjerojatno odgodilo ovogodišnje povećanje kamatnih stopa Europske centralne banke, dok bi se Fed-ovo pooštravanje monetarne politike također usporilo.

Neki vlasnici naftnih tankera izbjegavaju preuzimati rusku naftu dok ne bude više informacija o sankcijama. Glavni plinovodi prolaze kroz Ukrajinu i mogli bi biti pogođeni u borbama. Čak i mali poremećaji u opskrbi mogli bi pogoditi cijene energenata.

Trajno vraćanje cijena plina na 180 eura po megavat-satu (na razini dosegnutoj u prosincu) i nafte na 120 dolara moglo bi dovesti do inflacije u eurozoni blizu 4 posto do kraja godine, pojačavajući realni dohodak. Europa bi vjerojatno uspjela to prebroditi, no došlo bi do značajnog smanjenja BDP-a, što bi potaknulo ECB-ovo povećanje kamatnih stopa sve do 2023. godine.

U SAD-u bi ovakav scenarij mogao povećati glavnu inflaciju na 9 posto u ožujku i zadržati je blizu 6 posto do kraja godine. Istodobno, daljnja financijska previranja i slabije gospodarstvo, dijelom zbog europskog pada, doveli bi do toga da Fed gleda dugoročno i usredotoči se na rizike za rast, ali to ne bi utjecalo na inflaciju u ožujku, već bi se moglo odraziti na sporiji porast kamatnih stopa u drugoj polovici godine.

Treći scenarij

U najgorem slučaju došlo bi do prekida opskrbe europskim plinom, što bi potaknulo recesiju, dok bi SAD doživio znatno veći udar na rast. U slučaju da se Rusiju isključi iz sustava međunarodnih plaćanja SWIFT, mogla bi uzvratiti isključivanjem dotoka plina Europi. Taj bi potez imao dalekosežne posljedice, a primjera radi, europski dužnosnici ovakav scenarij nisu niti razmotrili prošle godine kada su predstavili 19 scenarija kako bi testirali energetsku sigurnost bloka.

Ipak, Europska središnja banka procjenjuje da bi, u slučaju da iz Rusije u Europu dolazi 10 posto plina, pad BDP-a EU-a bio 0,7 posto. Povećanje tog udjela na 40 posto podrazumijevao bi pad BDP-a EU od 3 posto. Stvarna brojka bi mogla biti znatno veća, s obzirom na kaos koji bi vjerojatno izazvala takva energetska kriza. Došlo bi do recesije, a u doglednoj budućnosti ne bi došlo do povećanja kamatnih stopa ECB-a.

I SAD bi osjetio posljedice jer se neželjene sankcije koje narušavaju globalni financijski sustav mogle preliti na američke banke. Fokus Fed-a bi se prebacio na očuvanje rasta, ali ako bi više cijene dovele do učvršćivanja inflacijskih očekivanja među potrošačima i poduzećima, to bi izazvalo najgori scenarij za monetarnu politiku: potrebu za agresivnim pooštravanjem čak i u slabom gospodarstvu.

28. siječanj 2023 17:44