Piše: Marin Onorato, InterCapital Securities Ltd.
Rast cijena robe i usluga ove je godine u fokusu većine ljudi jer se inflacija doslovno može opipati. Prvi put u mnogo godina bili smo svjedoci limitiranja cijene goriva na benzinskim postajama, koje je Vlada RH bila primorana napraviti zbog velikog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu. Iako vlade diljem svijeta pokušavaju raznim metodama utjecati na cijene energenata koje im mogu poremetiti ekonomsku sliku, ali i odraziti se na njihovu popularnost, glavnu riječ ipak ima tržište, odnosno ponuda i potražnja. Ovo je prvi tekst u seriji o svjetskim tržištima robe, inflaciji i svjetskim trgovinskim tokovima u kojem je dan kratki pregled najvažnijih termina kada se govori o cijenama energenata, tj. nafte i plina.
Najvažnija i promatranija roba na svjetskom tržištu je naravno nafta. Govoreći o cijeni, na svjetskom tržištu promatraju se dva glavna indeksa odnosno termina. Prvi je Brent, odnosno cijena nafte u Europi, nazvan po velikom nalazištu nafte Brentu u Sjevernom moru. Drugo tržište, West Texas Intermediate (WTI) je svjetski najpoznatije i označava cijenu nafte koja se isproučuje u Cushingu, Oklahomi. Međutim, kada se na financijskim tržištima govori o cijeni nafte, najčešće se misli na cijenu prvog futures ugovora, neovisno je li riječ o Brentu ili WTI ugovoru. Ti ugovori strogo su definirani instrumenti koji imaju svoje dospijeće i nominalu te se njima trguje na uređenim tržištima jednako kao i dionicama. Prvi futures označava trenutačnu cijenu nafte koju će kupac platiti na dospijeću ugovora koje je kraće od mjesec dana i za WTI trenutačno iznosi 82 USD. Jedan naftni futures označava 1000 barela sirove nafte (159 litara), dakle da biste kupili jedan WTI futures ugovor, trenutačno morate platiti oko 82.000 američkih dolara kako biste na dospijeću dobili 1000 barela sirove nafte u Cushingu u Oklahomi.
Na prvom grafu (ispod) može se vidjeti kako izgleda cijena WTI futuresa u ovisnosti o dospijeću. Zanimljivo je promatrati nagib krivulje koja govori o tome kakav je trenutačno odnos ponude i potražnje na svjetskim tržištima. Trenutačno je krivulja padajuća (takav nagib krivulje naziva se backwardation) što znači da je jedan barel nafte skuplji danas (prva točka na krivulji, 82 USD) nego što bi bio ako biste ga platili danas, a dobili tek za recimo 12 mjeseci (zadnja točka na krivulji, USD 72). Međutim, važno je spomenuti da krivulja ne govori ništa o tome gdje će spot cijena nafte biti za 12 mjeseci, već samo za koju cijenu se danas može kupiti jedan barel, a dobiti nekad u budućnosti. Proizvođači nafte mogu već danas prodati očekivanu količinu nafte za godinu dana po cijeni 72 USD i na taj način zaključati svoje prihode u budućnosti. Važno je još spomenuti da se nagib futures krivulje mijenja i u prošlosti je krivulja češće bila nagnuta prema gore (contango), odnosno cijene futuresa s duljim dospijećem bile su veće od onih s kraćim, najviše zbog troškova skladištenja nafte. Trenutačni nagib krivulje može se objasniti s nekoliko argumenata, a svi leže u ponudi i potražnji. Ponuda nafte trenutačno je niža nego što je bila prije koronakrize jer je OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte, skoro 80% ukupnih svjetskih rezervi) usred krize odlučio srezati dnevnu isporuku nafte dok se potražnja za naftom vratila na razine od prije koronakrize. Takva situacija diže cijenu fizičke nafte i svih ugovora koji dospijevaju u kraćem roku, dok se ipak u idućih nekoliko mjeseci očekuje da će OPEC povećati dnevnu ponudu nafte te će se povećana potražnja uzrokovana otvaranjem ekonomija ipak usporiti, što bi trebalo dovesti do ravnoteže.
Cijena nafte raste 20 mjeseci bez većih predaha te je od ožujka 2020. i razine od 20 USD dosegla današnjih 82 USD. Male pauze u rastu cijene nafta je imala zbog nekoliko valova korone, političkih pritisaka na velike proizvođače te mogućeg ponovnog ulaska Irana na svjetsko tržište nafte. Međutim, i dalje većina svjetskih think tankova predviđa rast cijene nafte na više od 100 USD po barelu zbog rasta potražnje, slabe investiranosti naftnih kompanija uslijed zelene tranzicije te sporog prelaska na alternativne izvore energije unatoč iznimnom naporu EU i najvećih svjetskih ekonomija.
Drugi energent o kojem se u zadnje vrijeme moglo jako mnogo čitati, a posebice kako se približava sezona grijanja, prirodni je plin. Njegova cijena porasla je za više od 100% na većini tržišta diljem svijeta od početka godine, a razlozi su slični kao i kod nafte. Kod plina je specifično što je tržište mnogo više granulirano, što dovodi i do divergencije između cijena na različitim tržištima. Tako je recimo u Ujedinjenom Kraljevstvu cijena plina porasla za nekoliko puta od početka godine, u Europi otprilike 100%, a u Sjevernoj Americi rast cijene bio je nešto blaži. Svako od tržišta ima određene razloge (uz one već navedene kod nafte), ali važno je napomenuti kako je povećana potražnja iz Azije utjecala na rast na većini od njih. Naime, kinesko i ostala velika azijska gospodarstva svjedočila su manjku ugljena i ostalih rudača potrebnih za proizvodnju struje pa su bila primorana povećati potražnju za ukapljenim plinom, što je utjecalo na rast cijene plina. S druge strane, iz najnovijih podataka vidljivo je da je isporuka plina iz Rusije prema Europi drastično smanjena ove godine, iako je ruski predsjednik Vladimir Putin već najavio da će glavni distributer Gazprom povećati isporuku plina već sredinom studenoga ove godine.
Indeksi koji se najčešće spominju u medijima su TTF u Nizozemskoj te standardni futuresi na New York Mercantile Exchangeu. Velika razlika između dva navedena indeksa je u veličini nominale. Jedan futures na europski TTF odnosi se na 1 Mwh, dok se američka inačica odnosi na 1 MMBtu. Kod plina je futures krivulja još zanimljivija nego kod nafte zbog velike sezonalnosti kod cijene plina. Graf ispod prikazuje kako cijena plina raste kako se približavamo sredini zime te opada početkom proljeća kada se spremnici prirodnog plina ponovno pune. Međutim, i kod plina je vidljivo da je prosječna cijena u budućnosti znatno niža u odnosu na onu danas, uz objašnjenje jednako onom s naftom.
